Predsjednik Mosta Nikola Grmoja najavio je da će Most u proceduru uputiti prijedlog zakonskih izmjena i kaznenih odredbi za hrvatske državljane koji koriste institut surogatstva u inozemstvu, uključujući kaznu zatvora od jedne do pet godina te visoke novčane kazne.

„Surogatstvo je u Republici Hrvatskoj zabranjeno. Ne možemo dopuštati da se ono što je kod nas protivno zakonu zaobilazi odlaskom u inozemstvo, a zatim sudskim putem prenosi u naš pravni sustav. Time se zakon pretvara u prazno slovo na papiru“, istaknuo je Grmoja u srijedu na konferenciji za novinare u Saboru.

Najavio je da će Most u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakonskih izmjena i kaznenih odredbi za hrvatske državljane koji koriste institut surogatstva u inozemstvu, uključujući kaznu zatvora od jedne do pet godina te visoke novčane kazne, po uzoru na mnoge europske zemlje.

Grmoja je ocijenio da je surogatstvo danas globalna industrija vrijedna desetke milijardi dolara godišnje.

„Surogatstvo više nije pitanje pojedinačne životne situacije, nego dio međunarodnog tržišta u kojem se rađanje djeteta pretvara u uslugu. Dijete nije roba, dijete nije predmet ugovora. I nijedna, koliko god snažna, želja za roditeljstvom ne može postati pravo koje uključuje korištenje tijela druge žene i unaprijed ugovorenu predaju djeteta", rekao je.

Naglasio je da se Mostov prijedlog temelji na zaštiti dostojanstva žene, zaštiti interesa djeteta i obrani pravnog poretka Republike Hrvatske. "Smatramo da država mora jasno povući granicu i zaštititi vlastite zakone", zaključio je Grmoja.

Taj je prijedlog Mosta motiviran slučajem upisa djeteta rođenog putem surogat majčinstva u Ukrajini u hrvatske državne matice.

Mandić: Ako se načelo hrvatskog obiteljskog prava relativizira, ulazimo u zonu pravne nesigurnosti

Most smatra da se ne radi o izoliranom slučaju nego o presedanu koji otvara vrata sustavnom zaobilaženju hrvatskog zakonodavstva. Upozorili su na ozbiljne pravne i društvene posljedice nedavne odluke Ustavnog suda RH vezane uz upis djeteta rođenog putem surogat majčinstva u Ukrajini u hrvatske državne matice.

Gradska vijećnica Mosta u Rijeci Petra Mandić istaknula je da hrvatsko obiteljsko pravo jasno polazi od načela da je majka djeteta žena koja ga je rodila.

"To je temeljna pravna presumpcija našeg pravnog sustava. Ako se to načelo počne relativizirati kroz pojedinačne sudske odluke, bez jasne zakonodavne izmjene i bez društvene rasprave, ulazimo u zonu pravne nesigurnosti“, upozorila je.

Naglasila je da je Ustavni sud odluku obrazložio zaštitom najboljeg interesa djeteta, osobito radi sprječavanja situacije bez državljanstva, no, otvorila je ključno pitanje: kako je do takve situacije uopće došlo. „Ne možemo ignorirati činjenicu da se odlazi u države u kojima je surogatstvo komercijalizirano, a zatim se očekuje da hrvatski pravni sustav prizna takve pravne učinke. Time se u praksi zaobilazi zabrana koja postoji u Republici Hrvatskoj“, rekla je Mandić.

Posebno je upozorila na odluku Upravnog suda kojom se, uz biološkog oca, nalaže i upis naručiteljice kao majke u državne matice. „Ako se temeljni instituti obiteljskog prava mijenjaju sudskom praksom, a ne kroz zakonodavni postupak, tada se otvara ozbiljno pitanje pravne sigurnosti i dosljednosti pravnog poretka“, poručila je.