28.01.2026., Zagreb - Predsjednik Republike Zoran Milanovic posjetio je Fakultet kemijskog inzenjerstva i tehnologije Sveucilista u Zagrebu. Prilikom posjete Predsjednik Republike sastao se s clanovima Uprave Fakulteta te je o bisao znanstvene i studentske laboratorije uz predstavljanja istrazivanja. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
PIXSELL
13.2.2026., 9:30
Hoće li u novu bitku?

Milanovićeva bi lista bila poniženje za šefa SDP-a

Hajdaš-Dončić nastoji dokazati da je to običan spin u režiji HDZ-a

Predsjednik Zoran Milanović ne treba se ni pojaviti, ne treba ništa reći, ne treba ništa raditi, a ipak može biti glavni politički akter na sceni. I dok je 2024. napravio pravi politički kaos svojom kandidaturom za premijera, koju mu je na kraju onemogućio Ustavni sud, sada je glavni akter priče o idućim izborima, 2028. godine, a da nije rekao ni riječ - samo je jedan tjednik izišao s probnim balonom o tome da bi Milanović na sljedeće parlamentarne izbore mogao izići sa svojom nezavisnom listom.

Plan je da na njegovoj listi budu utjecajni ljudi iz biznisa, akademske zajednice i javnog života, a da se onda glasovi njegove liste, jer bi on dobio i dio desnih, posebeno centrističkih, “swing” birača, nakon izbora pribroje koaliciji SDP-Možemo!, te da se pobijedi HDZ i da ljevica osvoji vlast.

Probni balon

Problema je, dakle, nekoliko - prvo, nema te matematike koja je pouzdana i koja može reći da je, kako je netko izračunao, Milanovićeva lista teška 13 mandata, a da će njegovom kandidaturom brojke SDP-a i Možemo!, koje su sad, zbrojene, na oko 35 posto podrške, ostati iste. To bi bilo njihovo mehaničko zbrajanje, a politika je mnogo više od toga, stoga se politolog, prof. Tihomir Cipek ispravno pita tko kaže da bi Milanović dobio dio glasova desnice, ako bi ti birači znali da zapravo glasaju za - ljevicu.

- Očito je da bi SDP-u i Možemo! uzeo dio glasova, a ne bi zahvatio dovoljno birača s desnice. Tim je glasovima uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima, ali to je druga dimenzija. Pitanje je bi li dio njegovih birača s tih izbora, onih sklonih suverenističkoj retorici, bio pokoleban činjenicom da bi vladu poslije sastavljali SDP i Možemo!. Ne vidim zašto bi išao sa zasebnom listom. Zašto se ne bi pojavio kao kandidat SDP-a i Možemo! za predsjednika vlade? Što će mu posebna lista? Zato mislim da je ovo probni balon kako bi se vidjelo kako će javnost reagirati - rekao je Cipek za Index.

Drugi je problem tko bi u tom slučaju bio spitzenkandidat, odnosno premijer, Zoran Milanović ili Sinša Hajdaš Dončić. Očito, Milanović. Stoga je ova tema u vrhu SDP-a izazvala veliko ogorčenje, jer predsjednik SDP-a Hajdaš Dončić već je u nekoliko navrata rekao kako mu je Milanović prijatelj i kako mu je obećao da neće ići u novu bitku za premijera. Ponavlja mjesecima da je on budući premijer, no, na njegovu žalost, Milanović navode iz spomenutog teksta nije demantirao. Stoga su u SDP-u i Možemo! zaključili da iza objave ove teze zapravo stoji - HDZ.

- Iz straha od gubitka vlasti, Plenković je HDZ gurnuo radikalno desno, iako je nekada cijelu Hrvatsku gledao u oči i uvjeravao da je umjereni europejac. Oživljavanje Thompsona u političke svrhe, plasiranje izmišljotina o odnosima SDP-a i Možemo!, kao i priče o tome da bi predsjednik usred mandata dao ostavku kako bi se kandidirao za premijera - sve to su bolesne konstrukcije HDZ-ovih političkih glava koje nemaju nikakve veze sa stvarnošću - poručili su iz SDP-a priopćenjem.

Rat priopćenjima

Potpredsjednica stranke Sabina Glasovac kazala je kako ne sumnja da bi mnogi i dalje Milanovića vidjeli rado kao premijera, ali kako SDP i Možemo! imaju snagu da potrošenu HDZ-ovu vlast zajedno sami pošalju u ropotarnicu.

- Milanović je tek prošle godine dobio drugi mandat, koji mu traje još dugo, a dobio ga je uz 75 posto podrške građana, što treba respektirati. Uostalom, on je već predsjednik Republike, on je vlast, a mi smo u SDP i Možemo! oporba i idemo na svoje izbore za Sabor po vlast - rekla je Glasovac.

I iz Možemo! su se oglasili priopćenjem, u kojem podsjećaju da SDP i oni zajedno danas prema anketama imaju šest posto više od HDZ-a. S istom tezom, da priče o Milanoviću ne dolaze s Pantovčaka nego iz HDZ-a, poručuju kako se HDZ posljednjih nekoliko dana svim silama upire od javnosti sakriti da mu manevri s Thompsonom ne pomažu u zadržavanju vlasti. Na kraju se u rat priopćenjima uključio i sam HDZ.

- Molimo Hajdaša da nas ne petlja u sukobe na ljevici, previranja u SDP-u i vlastite strahove. Nismo mu mi krivi što novinari i analitičari lijeve orijentacije, razočarani u njegove kapacitete i talent, već tjednima traže “novog lidera”. Otprije su ispisali stotine članaka da je Tomašević bolji “premijerski kandidat” od Hajdaša, a sada su kao još jednu pljusku aktualnom predsjedniku SDP-a u igru ubacili i Milanovića... Što se nas tiče, svejedno je hoće li za lidera ljevice proglasiti Hajdaša ili Tomaševića, Milanovića ili Benčić. Znamo s kim imamo posla. Na parlamentarnim izborima pobijedili smo ih triput zaredom, pobijedit ćemo i 2028. godine - poručuju iz HDZ-a.

Gotovina i Thompson

Veliko je pitanje tko bi bio na Milanovićevoj listi - o tome se najviše špekulira, a među imenima koja se spominju jest i Milanovićev bliski prijatelj general Ante Gotovina. No on je također viđen u svlačionici rukometaša prije nekoliko dana zajedno s Thompsonom. Zato je veliko pitanje tko su ljudi koji bi zapravo bili na tim listama u deset izbornih jedinica, i koliko bi njih bilo članovima SDP-a. Izbornih jedinica je deset, a po 14 imena na listi - dakle bar toliko kandidata bi Milanović morao naći bez stranačke infrastrukture.

Milanovićeva dilema

Za to vrijeme Zoran Milanović šuti, no javna je tajna da se u njegovu krugu prije nekog vremena uistinu počelo razgovarati o temi nezavisne liste. To bi bila “dodana vrijednost” u odnosu prema listama SDP-a i Možemo!, no ono što je za SDP stvarna opasnost jest što bi možda dio članova te stranke sebe radije vidio na listi Zorana Milanovića nego Siniše Hajdaša Dončića. Predsjednik SDP-a svjestan je toga, zato se rukama i nogama bori kako bi dokazao da je cijela ova priča običan spin u režiji HDZ-a.

U svakom slučaju, tu je i treća dilema, ona Milanovićeva - ako se izbori održe u redovitom roku, na proljeće 2028., tada bi mu rizik ulaska u parlamentarne izbore možda i bio vrijedan toga napora. Ionako obnaša posljednji mandat na Pantovčaku, pa bi ga 2028. skratio za samo godinu i pol. Ovaj bi put morao dati ostavku, a tek se onda kandidirati, jer bi Ustavni sud inače opet imao isti pravorijek. No budu li izbori ranije, Milanoviću bi vjerojatno bilo teže odreći se svih benefita na Pantovčaku.

Stoga se u redovima HDZ-a i počela spominjati ideja o prijevremenim izborima. Tako bi HDZ uhvatio na spavanju SDP i Možemo!, koji još nemaju potpisan koalicijski sporazum i, eto, ne zna se još točno ni tko bi bio njihov premijerski kandidat. Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je nedavno na stranačkim tijelima kako se HDZ ne smije uspavati. “Ukopčajte se”, rekao je stranačkim članovima, uz objašnjenje da će sljedeća kampanja biti duga i naporna. To zvuči kao priprema za neke nove izbore - na kojima Plenković očito ide po četvrti mandat, kad god bili.

Anka Mrak-Taritaš otrežnjuje SDP-ovce

Za vrh SDP-a otrežnjujuća bi trebala biti izjava njegove partnerice Anke Mrak-Taritaš iz GLAS-a, koja misli da cilj opravdava sredstvo i da se ljevica treba okupiti oko onoga tko može pobijediti. “Ići u izbore znači imati ne samo spitzenkandidata nego i da taj kandidat treba imati i infrastrukturu, i novac, i ljude. Ne znam tko je priču pustio van, ali znam zašto je puštena, da se ispita stav javnosti. Jednaždba je to s puno nepoznanica. Milanović bi u tom slučaju hvatao glasove centra, a SDP, Možemo! i mi ostali hvatali bismo glasove ljevice. Za mene to ima smisla. Podsjećam SDP-ovce da su oni uvijek pobjeđivali samo kad su okupljali, toga bi trebali biti svjesni. Dakle, za izbore 2028. trebaju pokazati hrabrost i odlučnost za okupljanje, a tu nisu ključna imena, nego cilj - pobjeda nad HDZ-om”, poručila je.