Odbor Europskog parlamenta za stambenu krizu (HOUS) usvojio je Izvješće o stambenoj krizi u Europskoj uniji, dokument koji se bavi visokim cijenama stanova i nedostatkom priuštivog stanovanja.

Usvajanje Izvješća smatra se važnim korakom prema zajedničkom europskom odgovoru na ovaj problem i dolazi u trenutku kada je predstavljen i prvi Europski plan za priuštivo stanovanje. HOUS opisuje kako stambena nepriuštivost više ne pogađa samo kućanstva s niskim prihodima već i srednji sloj, a posebno su pogođeni mladi koji zbog toga sve kasnije napuštaju roditeljski dom. U mnogim je sredinama premala ponuda stanova, a dodatne pritiske stvara rast troškova gradnje, manjak radne snage i birokracija. U Izvješću se stalno ponavlja da ne postoji univerzalno rješenje jer su tržišta različita, te da Europska unija treba djelovati kao katalizator, odnosno olakšati uvjete, ukloniti prepreke, potaknuti ulaganja, a ne preuzeti sve nadležnosti.

Povećanje ponude

EU treba fokus staviti na povećanje ponude, odnosno graditi više i pametnije, stoji u Izvješću HOUS-a ističući da potrebe idu do isporuke oko deset milijuna dodatnih domova diljem Europe. Za cijeli se sektor traži paket pojednostavljenja, digitalizacija dozvola i rokovi. U preporukama se spominje cilj da se ubrzaju postupci izdavanja dozvola za održive i priuštive projekte, čak i uz rok od 60 dana u takvim slučajevima. Izvješće gura ideju preusmjeravanja neiskorištenih sredstava, primjerice iz RRF-a u projekte socijalnog, javnog, zadružnog i priuštivog stanovanja, umjesto stvaranja nekog novog velikog fonda.

Kod pravila o državnim potporama, žele da eventualne izmjene olakšaju javna ulaganja u socijalno stanovanje. Traže se namjenska sredstva u okviru europskog Plana pristupačnog stanovanja za energetsku učinkovitost i borbu protiv energetskog siromaštva. Posebno se pri tome naglašava da nove zgrade i stanovi trebaju zadovoljiti standarde vezane uz izolaciju, energetsku učinkovitost i kvalitetu zraka. HOUS traži da buduće EU mjere o kratkoročnom najmu postignu ravnotežu između turizma i priuštivosti, tako da širenje kratkoročnog najma ne ugrozi dostupnost stanovanja u gradovima.

S druge strane, upozoravaju na manjak kvalificirane radne snage i traži obuku, pravedne plaće, lakšu mobilnost radnika u EU-u, priznavanje kvalifikacija te prema potrebi privlačenje radnika iz trećih zemalja. U preporukama se ističe i jačanje "industrijske suverenosti" u gradnji i obnovi, što znači inovativne proizvode, sirovine, te u EU sufinanciranim projektima i određene "Made in EU" zahtjeve za komponente.

Demografske posljedice

U izradi Izvješća sudjelovala je i naša eurozastupnica Nikolina Brnjac, koja je koordinatorica Europske pučke stranke (EPP) u Odboru za stambenu krizu i kroz brojne amandmane naglašavala da stanovanje ne smije biti samo socijalna tema već ključno razvojno i demografsko pitanje Europske unije.

- Sve više mladih i obitelji srednje klase ne može si priuštiti vlastiti dom. Mladi Europljani u prosjeku napuštaju roditeljski dom tek s 26,3 godine, što ima izravan utjecaj na osnivanje obitelji i demografske trendove. Situaciju dodatno otežava manjak nove gradnje. U 2023. godini broj građevinskih dozvola pao je za gotovo 20 posto. To posebno pogađa obalne, otočne i turističke krajeve, uključujući Hrvatsku - istaknula je Brnjac.

Izvješće je važno, dodaje, jer se nadovezuje na konkretne mjere koje se već provode u Hrvatskoj. Podsjeća da je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić nedavno predstavio paket zakona usmjeren na povećanje ponude i priuštivosti stanovanja. Otvoren je javni poziv APN-a za priuštivi najam praznih stanova, s rokom do 15. veljače 2026. godine, a do sada je zaprimljeno 4138 zahtjeva mladih za povrat poreza na prvu nekretninu. U pripremi su i 822 POS stana, od kojih je za više od polovine već ishođena građevinska dozvola, a za velik dio u tijeku je postupak nabave. Uskoro se očekuje i novi Zakon o priuštivom najmu, koji bi trebao dodatno zaštititi najmoprimce i potaknuti dugoročni najam, naglašava Brnjac napominjući kako je Hrvatska među prvima već napravila važan iskorak donošenjem Nacionalnog plana stambene politike, koji prvi put povezuje stanovanje s demografijom, infrastrukturom i tržištem rada.

Podsjeća i da je Hrvatska među prvim državama koje su pitanje stanovanja povezale s održivim turizmom, preko Zakona o turizmu, kako bi se zaštitile lokalne zajednice u turističkim područjima.

- Ako želimo da mladi ostanu, da se obitelji lakše osnivaju i da se regije ravnomjerno razvijaju, stanovanje moramo gledati kao temeljnu društvenu infrastrukturu - zaključuje zastupnica Brnjac.