Domaći turisti bili su glavni nositelji hrvatskog turističkog rasta u siječnju. Ostvarili su oko 143 tisuće dolazaka, što je 12 posto više nego lani, te 332.368 noćenja ili čak 14 posto više. Ukupno je u Hrvatskoj, prema podacima sustava e-Visitor, boravilo oko 272 tisuće gostiju, odnosno dva posto više nego u istom mjesecu prošle godine, uz 784 tisuće noćenja ili četiri posto više. Stranih turista bilo je 128.861, što je šest posto manje, a ostvarili su oko 450 tisuća noćenja ili tri posto manje nego lani.

Hoteli su i u siječnju bili okosnica turističkog prometa – u njima je ostvareno 56 posto svih komercijalnih noćenja, odnosno oko 405 tisuća, što je četiri posto više nego lani. Slijedi obiteljski smještaj s 28 posto udjela i nešto manje od 200 tisuća noćenja, uz blagi rast u odnosu na početak godine, dok su kampovi, iako još uvijek s relativno skromnim brojkama, zabilježili najuočljiviji skok – oko 30 tisuća noćenja ili čak 14 posto više. Premda se radi o manjim apsolutnim iznosima, trend je znakovit: kamping se polako, ali sigurno profilira i kao zimski turistički proizvod. Preostalih 13 posto noćenja otpada na ostale vrste smještaja.

U teritorijalnom rasporedu prometa prednjače Zagreb, Istra i Kvarner. Glavni grad je u siječnju imao oko 70 tisuća gostiju, dok su Istra i Kvarner zabilježili po približno 37 tisuća dolazaka. Po broju noćenja Istra je bila na vrhu s oko 147 tisuća, odmah iza nje Zagreb s oko 140 tisuća, dok je na Kvarneru ostvareno oko 134 tisuće noćenja.

Zagreb je ujedno bio i uvjerljivo vodeća destinacija prema ukupnom turističkom prometu u siječnju, s približno 140 tisuća noćenja. Slijede Rovinj i Split s oko 42 tisuće, Opatija s približno 37 tisuća, Dubrovnik s 33 tisuće te Zadar s 30 tisuća noćenja. Sedma je Rijeka s oko 23 tisuće, a Top 10 zatvaraju Tuhelj, Poreč i Novigrad.

Po prometu u obiteljskom smještaju, na vrhu su Zagreb, Split i Rijeka, nakon koje slijede Dubrovnik, Zadar, Pula, Poreč, Rovinj, Opatija i Osijek.

Kad je riječ o emitivnim tržištima, domaći gosti uvjerljivo su dominirali siječanjskim prometom. Ostvarili su oko 333 tisuće noćenja – daleko više od bilo kojeg pojedinačnog stranog tržišta. Za usporedbu, vodeća inozemna zemlja bila je Slovenija s oko 68 tisuća noćenja, što je gotovo pet puta manje nego domaći turisti.

Na drugom mjestu bili su gosti iz Bosne i Hercegovine s približno 60 tisuća noćenja, dok su treći Nijemci s oko 47 tisuća. Slijede Austrijanci, Talijani i Srbi, potom Amerikanci, kao i gosti iz azijskih zemalja s Dalekog istoka, koji zimu tradicionalno koriste za organizirana kružna putovanja Europom te pritom podižu ukupne brojke brojnih destinacija.

Vrijedi pritom istaknuti da je promet sa slovenskog, bosansko-hercegovačkog, njemačkog i austrijskog tržišta bio u porastu u odnosu na prošlu godinu, dok je s tržišta Srbije, Sjedinjenih Američkih Država i azijskih zemalja zabilježen manji pad.