Pojednostavljivanje postupaka zapošljavanja i, posljedično tome, kadrovsko osvježenje pravosudnih tijela u temelju je male zakonske reforme koju je ovih dana predstavio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Radi se o izmjenama triju zakona - o Pravosudnoj akademiji, Zakona o Državnom sudbenom vijeću te Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, koji su važan dio promjena koje za cilj imaju veću efikasnost pravosuđa.

Damir Habijan

HINA

Sasvim konkretno, ubuduće završena Državna škola za pravosudne dužnosnike više neće biti uvjet prvog imenovanja, već određeni broj godina rada na drugim pravnim poslovima. Na taj se način dosta liberalizira zapošljavanje, a kako u Ministarstvu tumače, to je zato što nema nikakvog smisla da onaj tko je završio Pravni fakultet i položio pravosudni ispit, treći put prolazi kroz ono što već dokazano zna. Zato će Državna škola ubuduće primarno služiti nadogradnji tih znanja, koja su u praksi ionako već "istesana". Osim toga zakoni se neprestano i mijenjaju zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a, stoga će se ta dodatna edukacija ubuduće odnositi na novele zakona, a ne na ono što pravosudni djelatnici već imaju položeno kroz fakultet ili pravosudni ispit.

Predloženim izmjenama propisuje se da će uvjet za imenovanje pravosudnih dužnosnika, odvjetnika, javnih bilježnika i javnobilježničkih predsjednika biti najmanje dvije godine rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkog vježbenika ili javnobilježničkog savjetnika, kao i najmanje pet godina rada nakon položenog pravosudnog ispita na drugim pravnim poslovima.

Vrednovanje pravosudnih dužnosnika temeljit će se na ocjeni obnašanja dužnosti s najviše 200 bodova te razgovoru s članovima vijeća s najviše 20 bodova. Za ostale kandidate vrednovanje će se provoditi prema uspjehu na pravosudnom ispitu s najviše sto bodova, ocjeni rada savjetnika u pravosudnim tijelima s najviše 100 bodova ili uspjehu na posebnoj pisanoj provjeri pred vijećem s najviše sto bodova, kao i razgovoru s članovima vijeća s najviše 20 bodova.

Sve su ovo jako dobre vijesti za mlade koji žele ući u sustav pravosuđa, gdje je dosad dobna struktura, posebno u sudstvu, bila posebno visoka. Čak 70 posto pravosudnih dužnosnika danas je oko 60. godine, a samo je sedam posto mladih ljudi do 40 godina. Kad je riječ o sucima, čak 70 posto je već prešlo 50. godinu, i tek ih je 6 posto ispod 40 godina. Uz to, ukupan broj sudaca je u deset godina i bitno pao, s oko 1900 na 1600, pa u pravosuđu doslovno nedostaje ljudi, a posebno mlađih.

Na sve ovo upozoravao je nakon preuzimanja svoje dužnosti i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, i dosta je njegovih javno iznesenih primjedbi u Ministarstvu uvaženo kod izmjena ovog seta zakona, koji se tiču i samog državnog odvjetništva. 

HINA