Vlada je sa sjednice u srijedu u Hrvatski sabor uputila izmjene tri zakona vezana uz radnike profesionalno izložene azbestu kojima se proširuje popis bolesti povezanih s izlaganjem azbestu na radu, a samim time i pravo na novčanu naknadu. 

Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu usklađuje se s EU Direktivom te se proširuje popis bolesti i na maligne tumore dišnog sustava uzrokovane azbestom (pluća, bronha, grkljana), jajnika i probavnog sustava (ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma), uz bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestom (azbestoza pluća i plak poplućnice, difuzna zadebljanja poplućnice, kronični pleuralni izljev) i mezoteliom seroznih membrana. 

Vlada je, uz to, izmijenila i zakone o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu te o listi profesionalnih bolesti. U Zakonu o obeštećenju radnika dopunjuje se popis bolesti za koje je utvrđeno da mogu biti posljedica izloženosti slobodnim vlaknima pa se tako pravo na novčanu naknadu proširuje i za bolesti, ne samo karcinoma pluća, nego i bronha i grkljana te ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma.  

Također, pojednostavljuje se postupak isplate novčanih naknada predviđanjem isplate cjelokupnog iznosa odmah po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva, umjesto obročne isplate kroz tri godine. U tu svrhu u proračunu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu osigurano je 357.370 eura, za 2027. godinu 268.076 te za 2028. godinu 178.783 eura.

Prijedlogom Zakona o listi profesionalnih bolesti ta se lista proširuje i na rak probavnih organa i rak jajnika kao profesionalne bolesti uzrokovane izlaganjem azbestu. Ovim se izmjenama uspostavlja i pravna osnova za priznavanje svih relevantnih profesionalnih bolesti uzrokovanih izlaganjem azbestu, čime se omogućuje oboljelim radnicima ostvarivanje prava iz sustava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Također, propisuje se primjena važećih posebnih zakona za utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem, čime se uklanja dosadašnja pravna nesigurnost i pojednostavljuje primjena propisa. Na taj način povećava se pravna sigurnost i učinkovitost postupaka utvrđivanja profesionalnih bolesti te se osigurava zaštita prava osiguranika.

Vlada je na sjednici donijela Akcijski plan provedbe Nacionalnog plana razvoja javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine, odnosno za razdoblje do 2027. godine. 

"Novi trogodišnji Akcijski plan sadrži ukupno 15 konkretnih mjera, a ako gledamo ukupni indikativni iznos do kraja provedbe je 173,7 milijuna eura", kazao je ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. 

Naveo je kako se Akcijskim planom, između ostalog, predviđa da će do kraja 2027. godine administrativno rasterećenje doseći 40 posto, dok će ukupne troškovne olakšice za gospodarstvo dosegnuti 770 milijuna eura. 

"Preko 50 posto jedinica lokalne i područne samouprave bit će uključeno u zajedničko obavljanje poslova lokalne samouprave. To su najvažnije točke iz plana", dodao je.