Unatoč naporima da se stopa bolovanja snizi, ona je u prvih devet mjeseci 2025. godine bila u porastu i iznosila 4,12, ili oko tri posto više nego u istom razdoblju 2024. Dnevno s posla izostane oko 75 tisuća radnika, radnici su na bolovanju u devet mjeseci proveli 17,4 milijuna radnih dana, a najviše su rasla dugotrajna bolovanja, koja prelaze 42 dana i pokriva ih blagajna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Nešto je manje rasla stopa bolovanja na teret poslodavaca, za oko 1,6 posto, a bolovanja duža od 42 dana rasla su za 3,7 posto. Radnici su na bolovanju, prema podatcima HZZO-a, u prvih devet mjeseci proveli ukupno 17,4 milijuna radnih dana, što je porast od 5,09 posto, ili čak milijun dana više u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Taj porast je, tumače u HZZO-u, najvećim dijelom posljedica pozitivnog trenda, odnosno povećanja broja radno aktivnih osiguranika za 51.101, odnosno za 2,9 posto, u odnosu prema prošloj godini.

Manje kraćih bolovanja

Ipak, činjenica je da su u najvećem porastu dugotrajna bolovanja, koja najviše opterećuju zdravstveni budžet. Broj dana provedenih na takvim bolovanjima, dužima od 42 dana, povećan je za šest posto, ili za 533.111 dana. Radnici su na takvim bolovanjima proveli 9,5 milijuna dana, uglavnom zbog bolesti, pratnje i njege člana obitelji, a tek manji dio, 1,5 milijuna dana, otpada na komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem te na izolaciju.

Trajanje prosječnog bolovanja neznatno je skraćeno, pa je ono u prvih devet mjeseci prosječno trajalo 13 dana, a lani je to bilo prosječnih 13,7 dana. Istodobno, bilježi se pad trajanja kraćih bolovanja, na teret poslodavca, za oko devet posto, a raste broj dana bolovanja na teret HZZO-a, i to za gotovo 15 posto. Prosječno, dnevno je na bolovanju 74.506 radnika, oko 4000 više nego u istom razdoblju prošle godine. Od 40.265 prosječno dnevno odsutnih s posla na teret HZZO-a zbog bolesti izostaje 30.421 osoba, zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porođajem 6472 osobe, zbog njege člana obitelji 3203 osobe i još 169 osoba zbog pratnje, izolacije i transplantacije u korist druge osobe.

Najniža stopa bolovanja, od 3,11 na tisuću radnika, bilježi se u Dubrovniku, a najviša u Čakovcu - 4,61. Stopa bolovanja zbog ozljede na radu i profesionalnih bolesti nije se bitno mijenjala, a zbog tih razloga s posla dnevno izostane oko 2600 radnika. Na istoj je razini i stopa bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, a za oko 4,5 posto rasla je stopa bolovanja zbog pratnje i njege člana obitelji.

Činjenica je pritom da su izdatci na račun dugotrajnih bolovanja znatno rasli, za čak 20 posto, i to zbog povećanja naknada u kolovozu ove godine.

Rast troškova

Najniža je naknada tako povećana sa 110 na 353 eura. Ukupni trošak naknada za bolovanja iznosio je 191,3 milijuna eura, a naknade plaća za rodiljni dopust 174,7 milijuna eura, što je rast od 23 posto. Do tog je rasta, tumače u HZZO-u, došlo zbog rasta prosječne plaće, jer se naknada za rodiljni dopust na teret HZZO-a isplaćuje u visini 100 posto plaće do prvih šest mjeseci djeteta.

Naknade braniteljima koji su na bolovanju zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu rasle su za 22 posto, na ukupno 1,4 milijuna eura. Troškovi naknada za bolovanje prouzročeno ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću rasle su za 25 posto u odnosu prema istom razdoblju prethodne godine.