Obiteljski liječnici revoltirani su naputkom HZZO-a svojim ispostavama prema kojem bi liječnike kod kojih utvrde nepravilnosti u provedbi ugovornih obveza trebali prijaviti prekršajnom sudu, u skladu za Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prekršajne se sankcije odnose na bolničke liječnike u pogledu propisivanja lijekova mimo liste, na obiteljske liječnike u pogledu duljine bolovanja, ali i na pacijente koji se prema istom zakonu mogu prekršajno goniti ako simuliraju. U naputku se, naime, navodi da se novčanom kaznom za prekršaj može kazniti svaki osiguranik koji svjesno prouzroči bolovanje, namjerno sprječava ozdravljenje, u vrijeme bolovanja radi poljoprivredne ili neke druge poslove, ili bez odobrenja liječnika otputuje iz mjesta prebivališta.

Naputak HZZO-a evidentno je usmjeren na smanjenje stope bolovanja, koja je u Hrvatskoj zapravo sukladna s europskim prosjekom i kreće se oko devet posto. Prema podacima iz 2024., za naknade vezane za bolovanja HZZO je izdvojio oko 220 milijuna eura, a s obzirom na najavljeno znatno podizanje naknada za bolovanja koja idu na trošak HZZO-a, taj će iznos rasti.

Prekršajne kazne predviđene zakonom kreću se u rasponu od 660 do 2650 eura za liječnika koji neosnovano drži pacijenta na bolovanju, odnosno od 1060 do 1990 eura za pacijente koji simuliraju, u vrijeme bolovanja rade ili odu na putovanje. Visoke kazne, očito smatraju u HZZO-u, trebale bi osiguranike odvratiti od neopravdanog traženja bolovanja, a liječnike motivirati da svoje pacijente što prije vrate na radno mjesto.

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) zabrinuta je zbog naputka koji su doživjeli kao novi pritisak i zastrašivanje od strane zdravstvene administracije.

Naputak HZZO-a implicira da liječnici masovno krše zakonske odredbe, što nije točno. Potvrđuju to i podaci HZZO-a, prema kojima je u 2023. godini zbog bolovanja novčano kažnjeno 18 obiteljskih liječnika. Te su godine u HZZO-u proveli 6401 kontrolu bolovanja, pregledali 24.782 osiguranika te utvrdili prestanak medicinskih indikacija za korištenje bolovanja u 6611 slučaja ili 27 posto. Mjere su izrečene za tri posto kontroliranih ordinacija, a izrekli su devet opomena s novčanom kaznom, sedam opomena uz naplatu štete i dvije opomene uz naplatu štete i novčanu kaznu. Najčešće je uzrok kazne bilo nepravilno vođenje bolovanja i medicinske dokumentacije, neopravdana promjena šifre dijagnoze po kojoj se vodi bolovanje te izostanak pravovremenog upućivanja osiguranika invalidskoj komisiji.

pexels

Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a, smatra ovakav sustav nepravednim, jer se 98 posto kontrola provodi u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, koja opet ovisi o sporosti bolničkog sektora.

- Ne možemo mi biti krivci za bolovanja, jer to je odnos liječnika i osiguranika. U razvijenim zemljama doktor otvori bolovanje na temelju medicinske indikacije, a dalje se to rješava između osiguranika i zdravstvenog osiguranja. Mi nismo tu da budemo kontrolori, nego da liječimo ljude - ističe Predstavnica obiteljskih liječnika.

Koliko će im pojedini pacijent biti na bolovanju ovisi, kaže, o listama čekanja i o duljini čekanja na vještačenje.

- Bolovanja potraju dugo osobito kod lokomotornih bolesti, na primjer, kod bolova u križima. Ne možete doći do fizijatra, neurokirurga, ortopeda, a ako vas pošalju na magnet, što je vrlo često, praktički kod svake lumboishijalgije jako se dugo čeka. I UZV abdomena čeka se mjesecima, ako posumnjate da je bolove u trbuhu pouzročio žučni kamenac ili gastritis. Kliničkom se dijagnozom može puno, ali ne usudiš se pacijenta bez ultrazvuka poslati na posao - ilustrira ta liječnica. Rješenje vidi u povratku povjerenstava za bolovanja kojima je HZZO nekad kontrolirao bolovanja dulja od mjesec dana.

- Danas je sve na nama. Mi možemo zatvoriti bolovanje, onda pacijent može podnijeti žalbu HZZO-u, a oni odluče je li bolovanje s pravom zatvoreno. To se u praksi baš i ne događa, ali možda ćemo biti prisiljeni to početi raditi - veli Huđek Leskovar.

Poseban je problem, ističe, sporost rada Zavoda za vještačenje, gdje se odgovor čeka dulje od godinu dana. U međuvremenu pacijent je na bolovanju dok se ne utvrdi je li radno sposoban ili nije. Čelnica KoHOM-a ovih je dana u svojoj ordinaciji u Varaždinskoj županiji dobila dva takva odgovora na zahtjeve za vještačenje koje su poslali još 15. siječnja i 26. travnja 2024. godine.