Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac s opatijskog skupa Hrvatskog društva ekonomista (HDE) poručio je kako se slaže sa zaključnim izjavom Misije MMF-a da rast plaća treba ograničiti, a ujedno je najavio novo izdanje trezorskih zapisa roka dospijeća 364 dana, koji će za fizičke osobe startati idući ponedjeljak.
- Što se tiče rasta plaća u javnom sektoru, slažemo se s procjenama MMF-a da trebamo oprezno odvagnuti tu situaciju i zbog toga, i u kontekstu aktualnih pregovora sa sindikatima koje obavlja ministar Piletić, to je nešto što kontinuirano pokušavamo pojašnjavati. Nerealno je očekivati, nakon rasta plaća koji se velikim dijelom dogodio zbog reforme plaća u javnom sektoru, da će se takav trend i dinamika rasta plaća nastaviti i u nadolazećem razdoblju - naglasio je Primorac odgovorajući na pitanje novinara. Dodao je i kako smatra da je fiskalna politika, u smislu fiskalne stabilnosti i očuvanja deficita na razini konsolidirane opće države na ispod tri posto, nešto što svrstava Hrvatsku među države članice EU-a s primjerenijim fiskalnim okvirima i fiskalnom politikom.

Savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji Hotel Adriatic

Dean Miculinić

Odgovarajući na pitanja o državnom proračunu za 2026. samo je konstatirao kako je u završnoj fazi pripreme i da bi trebao biti usvojen na sjednici Vlade 15. studenoga. Ministar financija svoje je izlaganje koncentirao na postignuća u protekle tri godine, uz najavu pristupanja Hrvatske OECD-u do ljeta iduće godine. Zaključio je pozivom i inicijativom za osnivanjem međuresorne radne skupine u koju će biti uključeni, uz resorna ministarstva, predstavnici znanstvene i stručne zajednice te privatni sektor, nadvoezujući se time na uvodno izlaganje predsjednika HDE-a Darka Tipurića.
Niska produktivnost kao zamka posttranzicijskog razdoblja, uz demogratsku katastrofu, hipertrofiju javnog sektora i inflaciju, bila je, naime, tema Tipurićevog obraćanja. Na temelju analiza i usporedbi Hrvatske sa zemljama EU-a, ali i svijeta, Tipurić je iznio preporuke što bi naša država morala napraviti u svrhu povećanje produktivnosti. Konstatirao je kako Hrvatska, unatoč povremenim visokim stopama rasta i približavanja EU prosjeku, zbog strukturnih ograničenja i volatilnosti proizvodnje ostaje ispod razine usporedivih zemalja. Naveo je i kako hrvatska industrija ima relativno nisku stopu tehnološke sofisticiranosti i manji udio sektora s visokom dodanom vrijednošću za razliku od, primjerice, Češke, Slovačke ili Poljske. Iznio je i krajnje pesimistično upozorenje prema kojem bi Hrvatskoj, prema dosadašnjim stopama rasta, trebalo 53 godine da dosegne trenutačne stope produktivnosti na razini EU-a. Tipurić je elaborirao da je potrebno usmjeriti razvoj na industrije visoke dodane vrijednosti, da su nužne sektorske transformacije, kao i jačanje nacionalne inovacijske i tehnološke sposobnosti.
- Potrebno je potaknuti inovacije i usvajanje visokih tehnologija u poduzećima, uz snažna ulaganja u ljudski kapital, modernizirati infrastrukturu, dodatno smanjiti administrativne opterećenja, prilagoditi i poticati modele financiranja, podići kvalitetu institucija, jačati upravljanje, vladavinu prava, rast plaća odnosno trošak rada vezati za rast produktivnosti - nizao je Tipurić.