Milijardu eura - toliko su u 2024. godini iznosili ukupni prihodi poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, a što je povećanje za 9,5 posto u odnosu prema 2023., objavila je Fina.

Istovremeno, cijene kruha u četiri godine povećane su u Hrvatskoj za čak 60 posto, a cijena pšenice stagnira već tri godine.

Rast uvoza

- Cijena pšenice posljednjih godina jako je fluktuirala, 2022. i 2023. ona je bila vrlo visoka, a potom je jako pala i sada je na nižim razinama, te ne ovisi o uvjetima kod nas, bar ne vremenskim. Jedini utjecaj na nju kod nas djelomično ima kvaliteta uroda, a kruh je nešto što se cjenovno više formira na lokalnom tržištu. Ovisi uvelike o cijeni radne snage i energenata - kaže konzultantica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić.

Troškovi rada u toj su proizvodnji jako porasli, ocjenjuje Blažić.

- Sama sirovina ima dosta mali utjecaj, a popsljednjih godina najviše je rasla cijena rada. Također, tu je znatan i porast potrošnje, a na što su svi pekari odgovorili dopunom asortimana, prilagođavajući se toj potrošnji - kaže Blažić.

Hrvatskim potrošačima obrok je gotovo nezamisliv bez kruha i drugih pekarskih proizvoda. S druge strane, ovu proizvodnju prate negativna vanjskotrgovinska bilanca uz stalni rast uvoza pekarskih proizvoda, vrlo izražena konkurentnost, ali i nove prehrambene navike potrošača koji se žale da je zbog stalnog poskupljenja kruha ta osnovna namirnica cjenovno otišla nebu pod oblake. Vlada je odlukom o ograničavanju cijena za 70 proizvoda obuhvatila i osnovne vrste kruha poput polubijelog - do 1,50 eura za kilogram, a peciva od 0,13 eura, a ostale su vrste kruha, pogotovo one sa sjemenkama i druge, težine od 400 do 500 grama, odavno prešle dva, pa i tri eura.

Na listi 40 europskih zemalja po cijenama bijelog 500-gramskog kruha Hrvatska jede srednje skup kruh - po 1,46 eura, čime je na 16. mjestu. Najskuplji je na Islandu - 3,59, a najjeftiniji u Bjelorusiji – 0,48 eura. Rezultati su to europskog praćenja cijena te namirnice koje svakodnevno objavljuje i ažurira globalna baza podataka o kvaliteti života Numbeo. Prema njemu, u okruženju jedu jeftiniji 500-gramski “bijeli” od nas - u u Srbiji za 0,72, u Crnoj Gori za 0,89, u BiH za 0,99, a u Mađarskoj za 1,35 eura. Iznimka je Slovenija, gdje mu je cijena 1,81 euro.

To što imamo najvišu cijenu kruha u okruženju Blažić komentira da istovremeno imamo i najveći standard i primanja među tim zemljama.

Istovremeno, uvoz pekarskih proizvoda od ulaska Hrvatske u EU stalno raste. Prema podacima Žitozajednice, on je u 2024. iznosio 116.000 tona, vrijednosti 345,2 milijuna eura, i 9,9 posto veći je nego u 2023.

Više kolača

- Taj trend rasta od ulaska u Uniju nismo uspjeli zaustaviti. Istovremeno, lani smo izvezli 67.000 tona pekarskih proizvoda, dva puta manje u odnosu prema uvozu, čija je pokrivenost izvozom 57,7 posto - govori o negativnoj vanjskotrgovinskoj bilanci u toj proizvodnji direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

GOJKO MITIC

Ta je bilanca još poraznija kod slatkih pekarskih proizvoda - pokrivenost uvoza izvozom tu je samo 32 posto. Lani smo uvezli 22.000, a izvezli tek 7000 tona takvih proizvoda. U kategoriji kruha stojimo nešto bolje u odnosu prema ukupnim pekarskim proizvodima - pokrivenost uvoza izvozom tu je 87,4 posto, Hrvatska je u toj kategoriji lani uspjela izvesti 18.800, a uvezla 21.500 tona kruha. Kod pizza i pita pokrivenost uvoza izvozom je 48 posto.

- Proizvodnja kruha lani nam je naspram 2023. manja 0,4 posto. Istovremeno je proizvodnja kolača i slastica rasla za 15,6 posto, pizza i pita za 8,3 posto - kaže Barišić.

Cijena pšenice sada je od 160 do 170 eura po toni.

- Očito u tom lancu netko zaradi - jesu li to pekari, mlinari... ne znamo, a proizvođač pšenice je nazadovoljan, kao i kupac visokim cijenama kruha - komentira član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, i sam ratar koji će i ove jeseni sijati pšenicu, sjemensku.

- Dok je pekarska industrija lani imala ukupan prihod od milijardu eura, mi, ratari, smo u minusu. Svojevremeno su pekari izjavljivali da u njihovu troškovniku cijena pšenice gotovo ništa ne sudjeluje, a što je čudno da im glavni sastojak u kruhu i drugim pekarskim proizvodima ne opterećuje proizvodnju. Ako je tome tako, što je to onda u kruhu - pita se Brlošić.