Hrvatska udruga poslodavaca apelirala je na Vladu da u cilju zaštite radnih mjesta "postupi razumno" i ne podiže minimalnu plaću u idućoj godini i time, kako su naveli, da priliku industriji da obnovi investicije i povrati izgubljenu konkurentnost. Poručili su da treba prestati s umjetnim i naglim povećanjem troška rada jer to može izravno ugroziti radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u prerađivačkoj industriji, te bi generiralo dodatni rast stope inflacije.

“Nakon rekordnog rasta primanja i eksplozivnog rasta minimalne plaće za čak 92 posto u prethodnih pet godina trošak rada natjerao je poslodavce u prerađivačkoj industriji na zaustavljanje investicija i zatvaranje radnih mjesta. Poslodavci stoga traže jednogodišnju odgodu novog povećanja minimalne plaće", poručeno je s konferencije za novinare Hrvatske udruge poslodavaca koju su sazvali nakon što su, kako su rekli, posljednjih dana bili izloženi izjavama o tome da velike kompanije izvlače rekordnu dobit i slabo plaćaju radnike, a realnost je, kažu, potpuno drukčija.

“Mnoge tvrtke u industriji zbog prebrzog rasta troška rada posluju 'na nuli' ili s minimalnim profitnim maržama, pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela otpuštanja. Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od EU prosjeka čak 55 posto, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji brzi rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji koje zapošljavaju više od dvjesto tisuća radnika", poručuju iz HUP-a i naglašavaju da je lani gotovo potpuno zaustavljen rast investicija privatnog sektora bez kojeg, kažu, nema gospodarskog rasta.

S druge strane, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u EU-u, rekordnih 72 posto odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42 posto, a realni rast kupovne moći samo prošle godine od čak 21 posto u Hrvatskoj bio je najviši u EU-u, a znatno su rasli i depoziti građana na računima u bankama, navode u HUP-u i dodaju da se danas u Hrvatskoj živi "znatno bolje nego ikada prije" što je, kažu, velikim dijelom posljedica rekordnog rasta primanja zaposlenih i rasta minimalne plaće koji su se dogodili u kratkom roku, potaknuti velikim skokovima rasta plaća u javnom sektoru, zbog čega tvrtke više nemaju prostora za investicije.

Osim jednogodišnje odgode povećanja minimalne plaće, HUP traži i njezinu depolitizaciju, odnosno da se promjena minimalne plaće u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom koja bi je automatski, bez pritisaka, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti.

Predsjednik HUP-a Mislav Balković poručio je da bi u slučaju ostvarenja Vladinih najava podizanja minimalne plaće do 2028. godine bilo ugroženo otprilike dvostruko više radnih mjesta od onih za koje se trenutno isplaćuje minimalna plaća, upozorivši da efekt povećanja minimalca ima utjecaj na rast svih ostalih plaća u poduzeću, što je ocijenio još većim problemom od samog podizanja "minimalca".