Nakon što je Hrvatska udruga poslodavaca upozorila da će najavljeno povećanje bruto minimalne plaće s 970 na 1250 eura prouzročiti gašenja radnih mjesta u pojedinim tvrtkama jer čak 81 posto poduzeća ne može apsorbirati trošak rada veći od 10 posto kroz cijene, sada upozoravaju da bi povećanje minimalca moglo zaustaviti i investicije, te navode da četiri od deset tvrtki već sada trpi ozbiljan pritisak troška rada pri aktualnom minimalcu od 970 eura.

Pad investicija

Tako u prerađivačkoj industriji oko 60 posto tvrtki smanjuje proizvodnju zbog razine minimalne plaće, a gotovo polovina smatra da će planirano povećanje do 1250 eura do 2028. biti neizdrživo te da će vrlo negativno utjecati na investicije. Dio tvrtki već je smanjio broj zaposlenih, tvrtke odustaju od novih investicija i ulaganja u razvoj kroz zaduživanje, a dio tvrtki ističe i da razmatra preseljenje poslovanja izvan granica Europske unije.

U graditeljstvu, koje se već suočava s visokim troškovima rada i manjkom kvalificirane radne snage, 27 posto tvrtki očekuje pad investicija, a više od polovine anketiranih smatra da će jedva izdržati povećanje minimalne plaće.

Trgovina na veliko i malo, gdje su niske marže i visoki troškovi rada strukturna konstanta, pokazuje kako svaki treći trgovac navodi kako postojeća razina minimalca ugrožava ulaganja i poslovanje, a istovremeno 78 posto implementira ili planira implementirati ulaganja u automatizaciju kako bi smanjili ovisnost o radnoj snazi, upozorava se u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića u kojoj se ističe da je u 79 posto poduzeća rast minimalca povezan s rastom svih plaća, zbog čega znatno raste trošak rada.

“Dio ispitanika ističe da, iako njihovi zaposlenici ne primaju minimalnu plaću, tvrtke osjećaju snažan neizravni pritisak rasta najnižih plaća kroz lanac dobave. Dobavljači s radnicima na minimalcu povećavaju cijene usluga i sirovina, što se izravno odražava na ulazne troškove i stvara efekt "uvoznog troška rada". Istodobno, smanjenje razlike između internih plaća i minimalca prisiljava poslodavce na dodatna povećanja u cijeloj strukturi plaća. Zbroj tih vanjskih i unutarnjih učinaka vodi naglom rastu ukupnog troška rada koji postaje teško održiv", poručuju iz udruge poslodavaca i dodaju da to posebno pogađa mikro i male tvrtke koje više nemaju prostora za prijenos troška rada na cijene proizvoda ili usluga. Ni velike tvrtke nisu imune, navode u HUP-u, a njih 38 posto uopće ne može prenijeti rast troška rada na cijene, pa smanjuju marže i ulaganja.

S obzirom na to da većina članica HUP-a ne može apsorbirati povećanje minimalca kroz cijene, zaključuju kako su nam hitno potrebne amortizirajuće mjere - oko dvije trećine tvrtki izričito traži rasterećenje rada kroz niže poreze i doprinose, a 69 posto zagovara određivanje minimalne plaće usklađivanjem s inflacijom i produktivnosti.

Premijerova kritika

Tvrtke na rast troška rada reagiraju nizom prilagodbi, pa ih tako čak 73 posto već ulaže ili planira ulaganja u automatizaciju i digitalizaciju radi smanjenja ovisnosti o radnoj snazi. U prerađivačkoj industriji taj je udio još viši, oko 75 posto, što znači da će dio radnih mjesta u nižim platnim razredima zamijeniti tehnologijom ili vanjskim uslugama, upozoravaju u HUP-u i ističu da znatan broj tvrtki upozorava na "tihi" oblik prilagodbe ili smanjenje zapošljavanja kroz nepopunjavanje slobodnih radnih mjesta, što može imati negativan učinak na tržište rada u sljedeće dvije godine. Zbog očekivanog usporavanja gospodarskog rasta na udaru su ulaganja i radna mjesta naročito u radno-intenzivnim te izvozno orijentiranim djelatnostima.

Zbog svega navedenog HUP je sazvao konferenciju za novinare, na kojoj će upozoriti da je, kako su naveli, nužno prestati s umjetnim i naglim povećanjem troška rada, jer profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj ostaje znatno ispod prosjeka Europske unije.

HUP-ova konferencija za novinare tako će uslijediti nakon što je premijer Andrej Plenković podnoseći u Saboru izvješće o stanju nacije optužio realni sektor da "ne pokazuje društvenu odgovornost", a predsjednike uprava najvećih domaćih kompanija da su, kako je rekao, "iskoristili situaciju u državi za povećanje profita".