Većina osnovnih škola još ne dostiže preporučene norme za sve skupine namirnica. Primjerice, tek petina škola svakodnevno nudi voće i povrće, a sokovi su i dalje znatno zastupljeni u prehrani. Na školskim tanjurima u prosjeku ostaje 15 posto pripremljene hrane – najčešće povrće, variva, riba i kukuruzni žganci. Pokazalo je to istraživanje o organizaciji prehrane učenika u osnovnim školama predstavljeno u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Ključne uvide istraživanja, u sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, predstavili su HZJZ i Ured UNICEF-a za Hrvatsku. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da je Hrvatska na drugom mjestu po prisutnosti prekomjerne tjelesne težine, zbog čega je ključna edukacija kako bi se potaknulo osiguranje zdravih i nutritivnih obroka u školama. Usporedba podataka iz 2019. i 2023. godine pokazuje pozitivan trend u unaprjeđenju prehrane učenika. Ipak, potrebna su dodatna ulaganja i sustavna podrška kako bi svi učenici imali pristup jednako kvalitetnoj i uravnoteženoj prehrani.

Kao što ističe nutricionistica Ivana Šimić iz Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-a i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja, u pitanju je multidisciplinarna tema koja traži uključivanje različitih relevantnih sektora.

- Saznali smo puno stvari, od dobrih praksi do nekih izazova, a ono što bih istaknula jest uostalom odgovornost školskih djelatnika, kuhara, u stručnoj izradi jelovnika. Još od 2017. pružamo podršku školama u izradi jelovnika, jer smatramo da taj teret ne mogu nositi sami, tako da smo odlučili preuzeti dio odgovornosti i početi raditi na edukaciji školskih kuhara - istaknula je Šimić.

Svaka četvrta škola navodi da joj je potrebna dodatna stručna podrška u usklađivanju jelovnika s nacionalnim smjernicama, dok 37 posto škola koristi predložene jelovnike projekta Živjeti zdravo, a dodatnih 51 posto ih primjenjuje djelomično, uz vlastite prilagodbe.

Velike promjene u prehrani osnovaca donijela je odluka Vlade RH iz 2023., kojom je svim učenicima omogućena besplatna konzumacija bar jednog obroka dnevno. Dok je većina škola unaprijedila jelovnike, pojedine škole izvijestile su o padu kvalitete hrane. Istaknule su potrebe za dodatnim osobljem i produženjem radnog vremena zaposlenika, povećano administrativno i kuhinjsko opterećenje te nedostatnu infrastrukturu i kapacitete kuhinja.