Više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj i dalje čeka na rješenje o inkluzivnom dodatku, kojim su od 1. siječnja 2024. godine spojena četiri prava za osobe s invaliditetom: osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja te novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Činjenica da će se nakon pozitivnog rješenja korisnicima inkluzivnog dodatka isplatiti svi zaostaci nije velika utjeha onima koji ga čekaju i dulje od godine dana, a sporošću birokracije posebno su pogođene obitelji čiji je član preminuo ne dočekavši inkluzivni dodatak. Takvih je u Hrvatskoj, procjenjuje se, više od 15.000.

Ministarstvo socijalne politike, naime, ne priznaje pravo obitelji na nasljeđivanje prava na zaostale isplate inkluzivnog dodatka koje njihovi preminuli članovi nisu dobili zbog sporosti sustava, iako postoje i suprotna pravna tumačenja, a mnogi su zbog toga već pokrenuli sudske sporove za naplatu tog prava. Kako tumače pravnici, ako je osoba preminula nakon što je rješenje o inkluzivnom dodatku doneseno, nasljednik ima pravo na pripadajući zaostali iznos isplata.

Iz resornog ministarstva poručuju, s druge strane, da su "prava u sustavu socijalne skrbi, pa tako i pravo na inkluzivni dodatak, osobna, neprenosiva i ne mogu se nasljeđivati".

- Ako osoba premine prije nego što je primila rješenje, ono postaje ništavno jer pravo na naknadu vrijedi tek od trenutka kada korisnik osobno primi rješenje. Kada je riječ o obustavljenim postupcima, napominjemo kako nisu svi obustavljeni isključivo zbog smrti podnositelja zahtjeva, već i zbog ostalih razloga, kao što su slučajevi u kojima stranka, nakon podnošenja zahtjeva od njega na kraju odustane ili kada zbog ponovnog pokretanja postupka nije utvrđena viša razina inkluzivnog dodatka - kažu nam u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Najavljuju da će Ministarstvo provesti evaluaciju učinka Zakona o inkluzivnom dodatku kako bi se utvrdilo ostvaruje li se cilj pravednije i učinkovitije podrške osobama s invaliditetom te kako bi se prepoznala područja koja treba unaprijediti.

No pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Darijo Jurišić, ne slaže se s ovakvim stajalištem. Građani nisu krivi za dugotrajnost postupaka ni za probijanje zakonskih rokova te bi nasljednici preminulih korisnika - ističe - morali ostvariti pravo na zaostale isplate.

- Ujesen prošle godine uputili smo Ministarstvu preporuku da bi u predmetima gdje je utvrđeno sve što je potrebno, gdje postoji vještačenje i potrebna dokumentacija, u slučaju smrti korisnika nasljednici trebali ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Naravno, ako je potrebno provesti postupak vještačenja, to nije moguće kad osobe više nema i tada ne može biti ni nasljeđivanja. No ako su sve pretpostavke bile ispunjene, to bi moralo biti tako. Na kraju dana, građani nisu krivi što postupak tako dugo traje - obrazlaže Jurišić.

Ministarstvo je njihovu preporuku odbacilo i striktno se drži Zakona o socijalnoj skrbi po kojem su statusna prava osobna prava i prestaju smrću osobe.

- Ako su sve pretpostavke ispunjene, a građani nisu krivi što postupci tako dugo traju zbog izuzetno velikog broja zahtjeva, onda ne bi trebali zbog toga njihovi nasljednici biti kažnjeni - smatra pravobranitelj. Lj. Bratonja Martinović n