Europska komisija predlaže povećanje trošarina na cigarete za čak 73 posto, s 124,2 na 215 eura na 1000 komada, što bi bilo dvostruko veće trošarinsko opterećenje na cigarete i sve nikotinske proizvode nego u zemljama s kojima Europska unija graniči, čime bi hrvatska duhanska industrija došla u težak položaj, proračun bi izgubio milijune eura godišnje, a opravdan je i strah od bujanja crnog tržišta, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca.

“Hrvatska duhanska industrija strateški je važna i jedinstveno vertikalno integrirana - od finalne proizvodnje u Istri do uzgoja u Slavoniji i Podravini. Zapošljava oko 10.000 ljudi, izvoz doseže 400 milijuna eura, a 300-tinjak farmera proizvodi 6 posto europskog duhana uz garantirani otkup i pristojnu zaradu. Zato se ta industrija u nas ne može tretirati kao diljem EU-a", ističu u udruzi poslodavaca.

Analize pokazuju da je potražnja za cigaretama i nikotinskim proizvodima u Hrvatskoj znatno osjetljivija na promjene cijena nego što pretpostavlja Europska komisija, pa u HUP-u zaključuju da bi planirano povećanje trošarina dovelo do pada, a ne rasta poreznih prihoda. "Hrvatski proračun mogao bi godišnje gubiti oko 240 milijuna eura, što je gotovo 24 posto sadašnjih prihoda od trošarina na duhanske proizvode. To tržište koje se gubi pritom ne bi nestalo, već bi se slilo na ilegalno tržište, potičući kriminalne lance u zemlji i regiji", upozoravaju u HUP-u. Dodaju kako bi došlo do velikih razlika u cijenama duhanskih proizvoda koje bi povećanjem trošarina nastale u odnosu prema nama susjednim zemljama koje nisu članice EU-a – Srbiju, BiH, Crnu Goru – što bi hrvatsku duhansku industriju dovelo u izrazito težak položaj.

Osim povećanja trošarina Komisija također predlaže i porezni mehanizam TEDOR, odnosno preusmjeravanje 15 posto nacionalnih prihoda od trošarina u proračun EU-a, što bi Hrvatsku stajalo 152 milijuna eura godišnje, procjenjuju u HUP-u.

“To državi ne donosi nove prihode, već preraspodjeljuje postojeće i prelijeva ih u EU - u suprotnosti s temeljnim načelom vlastitih prihoda EU-a. To gore, TEDOR se oslanja na bazu koja se smanjuje, potrošnju duhanskih proizvoda, pa je dugoročno neodrživ", navode u HUP-u i dodaju da bi predložene mjere ograničile fiskalnu autonomiju država članica, posebno juga i jugoistoka EU-a, gdje je kupovna moć ispod EU prosjeka, uključujući Hrvatsku. Procjenjuju da bi ukupni godišnji gubitak državnog proračuna s osnova oba prijedloga Komisije bio 400 milijuna eura.

Udruga poslodavaca stoga predlaže odbacivanje TEDOR-a u cilju očuvanja fiskalnog suvereniteta. HUP predlaže i odbacivanje ideje novih prihoda EU-a poput CORE poreza za tvrtke s netoprihodom iznad 100 milijuna eura za koji kažu da ih je zatekao jer smatraju da dodatno opterećuje tvrtke i smanjuje konkurentnost velikog broja srednjih i velikih hrvatskih tvrtki.

Europska unija već gubi 17 milijardi eura godišnje od 52 milijardi nezakonitih cigareta, a tržište ilegalnih nikotinskih proizvoda procijenjeno je na 10 milijardi eura, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i dodaju da bi povećane trošarine dodatno ojačale sivo tržište i krijumčarenje, bez koristi za javno zdravlje.