Kao što se i očekivalo, u prvih šest mjeseci ove godine državni je proračun bio u deficitu od dvije milijarde eura, ili 2,2 posto BDP-a, potvrdio je ministar financija Marko Primorac. Slična je to situacija kao i prošle godine, kad je izvještaj o izvršenju proračuna za prvo polugodište pokazivao gotovo identične postotke.

Nerealni zahtjevi

Iako je na Vladi ta informacija u petak prošla bez komentara i rasprave, analiza pokazuje da su javne financije pod snažnim strukturnim i cikličnim pritiscima, a razlozi su poznati - slabije punjenje poreznog dijela proračuna početkom godine u odnosu prema snažnije turistički propulzivnim ljetnim mjesecima, a istovremeno rashodi rastu brže od prihoda zbog posljedica dizanja plaća u javnom sektoru, rasta socijalnih izdataka te nastavka mjera i subvencija za građane i gospodarstvo.

Ta će situacija zacijelo biti jedan od Vladinih argumenata da u predstojećim razgovorima sa sindikatima javnih službi odbije njihove maksimalističke zakone. Kako je bio izjavio ministar rada i socijale Marin Piletić, zahtjevi za novo povećanje plaća od 30 posto, s kojima dolaze neki sindikati, zacijelo nisu realni i o tome nema govora. "Rast plaća od 30 posto više ne može biti kontinuitet u sljedećim pregovorima, ali također moram podsjetiti poslodavačku stranu da smo prije reforme plaća imali podcijenjen rad u državnoj i javnoj službi te da je upravo zbog toga reforma bila nužna", rekao je Piletić. On je iznio i podatak da su trenutačno plaće javnih službenika, što, naravno, uključuje i ljude u školstvu i zdravstvu, čak 30 posto veće od prosjeka onih koji rade kod privatnih poslodavaca, stoga se rast plaća javnog sektora više ne može očekivati u postotku kakav je bio 2024. godine, rekao je Piletić.

Zanimljivo je i da je manjak državnog proračuna iznosio 1,9 milijardi eura, ili 2,1 posto BDP-a, a izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su čak višak od 139,4 milijuna eura, ili 0,2 posto BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile minimalni manjak od 211 milijuna eura - zbog istog razloga kao i država sama.

Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu iznosili su 15 milijardi eura, što je sedam posto više nego u prvih šest mjeseci 2024. Porezni prihodi pritom su porasli za 5,1 posto, na 8,5 milijardi eura, ali nisu pratili ukupan rast prihoda od 7 posto. Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje ostvareni su u iznosu od 2,8 milijardi eura. Istovremeno, rashodi za mirovine iznosili su 4,3 milijarda eura, ili 11,2 posto više na međugodišnjoj razini, prvenstveno zbog usklađivanja mirovina, kako je objasnio ministar Primorac. Sve će se izbalansirati - na rebalansu, koji se očekuje u najskorije vrijeme, nakon što na snagu stupe umanjene mjere subvencioniranja energije.

Podjele oko ASK-a

Akutni problem afričke svinjske kuge u Slavoniji komentirao je premijer Andrej Plenković, koji pledira za oprez oko higijenskih uvjeta kod uzgajivača. Upravo u skladu s napisima o tome da se ne slaže s tezom DP-a da je bolest namjerno uvezena u Hrvatsku iz susjedne Srbije ili sa sjevera BiH, premijer je nakon sjednice Vlade pred novinare poslao samo ministre iz redova Domovinskog pokreta, Antu Šušnjara i Davida Vlajčića, da se sami izbore s pitanjima novinara o toj temi. No DP-ovci su ostali pri svom, pa je ministar poljoprivrede Vlajčić izjavio kako "ilegalne aktivnosti u svinjogojstvu utječu na nacionalnu sigurnost".

Više nije spominjao Srbe, ali i dalje je zabrinut za nacionalnu sigurnost. Time se nastavlja svojevrsni "bipolarni poremećaj" u Vladi, gdje HDZ govori o higijenskim uvjetima kod uzgajivača i inspekcijama, a DP o sabotažama.

- Trebamo pristupati ovome na način da jasno kažemo da je ugrožena proizvodnja hrane, a time i nacionalna sigurnost - rekao je u petak Vlajčić, no na kraju se ipak dijelom složio s premijerom (i šefom) Plenkovićem da je jedini način za zaustavljanje afričke svinjske kuge poslovati u skladu sa zakonom i poštovati sva biosigurnosna pravila. "Na tragu toga čuvamo sva ona svinjogojske gospodarstva koja još nisu zaražena", rekao je.

On inzistira na tome da je namjerno širenje bolesti kazneno djelo te ponavlja da se "jako dobro zna" odakle je stigla bolest zbog koje će se morati eutanazirati deset tisuća svinja, a sve će, opet, utjecati na cijene mesa i suhomesnatih proizvoda. Iako Vlajčić ne očekuje znatan rast cijene svinjetine - tako bar sada tvrdi.

- Evidentno je da je veterinarska inspekcija utvrdila sve te silne i brojne prekršaje samo u jednom selu. Očito je da imamo na terenu svega i očekujem postupanja od svih nadležnih - rekao je ministar, te najavio donošenje novoga kruga Vladinih mjera pomoći svinjogojcima. "Želimo svinjogojskim proizvođačima pružiti podršku i svima njima omogućiti financijsku pomoć za podizanje biosigurnosti na višu razinu", rekao je.

Sam premijer Plenković smiruje paniku i objašnjava kako ta bolest nije opasna za ljudsko zdravlje, no čovjek može biti prijenosnik virusa, pa su higijenske mjere ključne. U tom smislu, on se protiv afričke svinjske kuge neće boriti kao s "vanjskim neprijateljem", nego, kako je rekao, postrožiti inspekcije i povećati napore u borbi protiv ilegalnog uzgoja i uvoza.