Inflacija će se postupno smanjivati, te će se do kraja iduće godine u Hrvatskoj stabilizirati na prosjeku eurozone od oko dva posto. Zaključak je to javne tribine "Utjecaj inflacije i kamatnih stopa na politiku plaća i položaj zaposlenih u Hrvatskoj", koju su u Slavonskom Brodu organizirali Sindikat metalaca Hrvatske i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, a na kojoj je glavni gost bio guverner HNB-a Boris Vujčić.

Naime, nakon više od dva desetljeća stabilnih uvjeta radnici i poslodavci suočavaju se s izazovima koji izravno utječu na kolektivne pregovore, realne troškove života i socijalni dijalog, a iako statistika govori kako je prosječna plaća u Hrvatskoj rasla više od stope inflacije, stvarnost je, tvrde sindikati, nešto drukčija. Rast plaća vrlo je neravnomjerno raspoređen među pojedinim sektorima i granama gospodarstva.

- S našim porastom plaće mi smo, zapravo, u minusu. Plaće realno sporije rastu nego inflacija, troškovi života sve su veći, pa ne možemo govoriti o boljem životu, a kamoli o mogućnosti da postignemo standarde kakve imaju naši sjeverni susjedi - ustvrdio je Siniša Kosić, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske. Prema njegovim riječima, posebice je to izraženo u građevinarstvu i industriji, gdje je primjetan velik priljev stranih radnika, često bez ikakvih kvalifikacija, što ruši cijenu rada.

Situacija je tu prilično složena, drži guverner Vujčić. Kako je istaknuo, svake se godine u Hrvatskoj otvara 50.000 novih radnih mjesta, a ljudi koji bi ih popunili jednostavno nema.

U ovome trenutku posebno je velik problem inflacija, koja se kreće na razini od oko 4,5 posto, gotovo dvostruko više od inflacije na području eurozone. Djelomični "krivac" za to je i porast cijena u turizmu, no očekivati je kako će rast cijena i u tom sektoru stati. Do izjednačavanja inflacije u Hrvatskoj i eurozoni, očekuje HNB, trebalo bi doći krajem sljedeće godine.

- Plaće će rasti koliko će rasti produktivnost, a inflacija će se smanjivati do kraja godine. Očekujemo da bi u 2026. godini inflacija trebala biti prosječno 2,6 posto, s tim da pretkraj te godine dođe na oko dva posto. Ujedno očekujemo da će ove godine plaće realno rasti za oko šest posto, kao i da će rasti sljedeće godine, ali nešto manje - ustvrdio je guverner Vujčić.

Što se tiče pooštrenih kriterija za odobravanje kredita koji vrijede od 1. srpnja, poručio je da je riječ o ciljanoj mjeri kojom bi se mogla smanjiti inflacija, ali i prezaduživanje građana, no da će ta mjera prvenstveno ograničiti broj gotovinskih kredita, a u manjoj mjeri stambenih kredita. Prema procjenama HNB-a, gotovinski krediti smanjit će se za devet posto, a stambeni za tri posto.

Vujčić je komentirao i ukidanje subvencija za potrošnju energije.

- Paket mjera nastao je u vrijeme kada su cijene energenata rasle. Sada se energenti stabiliziraju i normalno je da se paketi mjera smanjuju, pa na kraju i gase. Većina zemalja EU-a već je ugasila subvencijske mjere, pa je razumljivo kako će to učiniti i Hrvatska. Uostalom, trošak energije zauzima između šest i seda posto troška u hrvatskoj košarici, a Hrvatska je šesta po najnižem rastu cijena energije u Europi - ustvrdio je guverner.