Državno sudbeno vijeće je u procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda tijelo strogo tehničkog karaktera. Raspisuje javni poziv, prispjele prijave dostavlja Uredu predsjednika i eventualno poništava stari i raspisuje novi javni poziv. No, sada se DSV našao u vrlo osjetljivoj situaciji, morat će ocijeniti postupa li predsjednik Zoran Milanović u skladu sa Zakonom o sudovima ili ne. O stavu DSV-a o tome ovisi kada će biti raspisan i treći javni poziv, budući da Milanović jedinu prijavljenu na drugi, Aleksandru Maganić, neće predložiti Saboru za predsjednicu Vrhovnog suda, odnosno hoće li ga uopće biti.

Naime, predsjednik Republike ima zakonski rok od osam dana da o profesorici na Katedri za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu zatraži neobvezujuća mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe. I prije nego što je taj rok istekao, Milanović je priopćio da, s obzirom na to da je neće ni predložiti, neće ni tražiti dva mišljenja o njoj. Ali, Zakon o sudovima precizira kada DSV može poništiti i raspisati još jedan javni poziv, “ako predsjednik Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg zaprimljenog mišljenja, niti jednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosno ako u Hrvatskom saboru predloženi kandidat za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne bude izabran”.

Na DSV-u je, dakle, sada velika odgovornost - ili će se konfrontirati s Milanovićem i konstatirati da nisu ispunjeni uvjeti za idući proceduralni korak ili će pak prijeći preko predsjednikove odluke da se ne obrati Općoj sjednici Vrhovnog suda i Odboru za pravosuđe i raspisati treći javni poziv. Većinu u DSV-u čine suci, a njihov kolega Đuro Sessa, sudac Vrhovnog suda i njegov bivši predsjednik, u petak je u izjavi za Jutarnji list bio nedvosmislen: Milanović jednostavno mora pribaviti predviđena mišljenja, u suprotnom bi bio - diktator. “Nadam se da će se oglasiti i Udruga hrvatskih sudaca i još koja udruga koja skrbi o vladavini prava u Hrvatskoj”, rekao je Sessa, pa je očito da bi njegovo stajalište uskoro mogao podržati kompletan sudački ceh. U tim okolnostima je teško očekivati da bi DSV poništio javni poziv iako Milanović nije zatražio za njega neobvezujuća mišljenja.

Indikativna je i Sessina primjedba da Aleksandru Maganić, doduše, ne poznaje dovoljno, ali da iz rijetkih kontakata s njom zna da ona “cijeni suce i da joj je na duši neovisnost sudbene vlasti”. Znači da je sasvim moguće da bi Aleksandra Maganić dobila pozitivno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda, a možda i HDZ-ove koalicije u Odboru za pravosuđe. Ako bi se to dogodilo, Milanović bi bio pod snažnim javnim pritiskom jer, eto, postoji skoro političko-stručni konsenzus da je Aleksandra Maganić dobra kandidatkinja. Zato predsjednik i ne želi poslati zahtjev za mišljenja o osobi koju ne namjerava predložiti Saboru.

Sessin istup je, doznajemo u Uredu predsjednika, samo dodatno produbio Milanovićevu sumnju da je Aleksandra Maganić, koju Udruga Franak naziva odvjetnicom banaka, zapravo dogovorena kandidatkinja HDZ-a i Vrhovnog suda.