Za predsjednika Vrhovnog suda ipak je stigla jedna prijava, i to ne odvjetnika Šime Savića, koji godinama redovito sudjeluje u javnim pozivima na najviše pravosudne dužnosti. Državno sudbeno vijeće dostavilo je u petak Uredu predsjednika kandidaturu Aleksandre Maganić, profesorice na Katedri za građansko procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Ona se doista potrudila, na 64 stranice napisala je svoj životopis i program rada, ali šanse da bude izabrana su joj nikakve. Naime, predsjednik Zoran Milanović, jedini Ustavom ovlašteni predlagač, najavio je da neće nikoga predložiti za predsjednika Vrhovnog suda jer je HDZ-ova koalicija odbila njegovu kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt. Zakon o sudovima propisuje da DSV zaprimljene prijave šalje Uredu predsjednika, "koji će o svim kandidatima u roku od osam dana zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora". Zakon, dakle, obvezuje Milanovića da traži mišljenje o Aleksandri Maganić iako je ne planira predložiti Saboru za predsjednicu Vrhovnog suda. U Uredu predsjednika ističu namjeru "preskočiti ovu rundu javnog poziva", ali možda neće imati izbora nego odraditi čitav postupak. Jer, zakon nalaže DSV-u raspisivanje novog javnog poziva ako predsjednik Republike u roku od 15 dana od posljednjeg zaprimljenog mišljenja ne predloži nikoga. Stoga je moguće da DSV neće htjeti ponoviti javni poziv ako se o Aleksandri Maganić neće očitovati Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe, koji bi je prethodno i trebao saslušati. Budući da je u tijeku ljetna stanka u radu Sabora, nije jasno kada bi se uopće sastao Odbor za pravosuđe. Nema za to zakonskog roka, pa bi to tijelo moglo i pričekati sredinu rujna, kada počinje jesensko zasjedanje parlamenta.

Uglavnom, procedura će se možda oduljiti, ali već sada se sa sigurnošću može zaključiti da Vrhovni sud neće dobiti novog predsjednika. Posve je neizvjesno kada bi se to moglo dogoditi, tko će se u ovakvim okolnostima željeti prijaviti na treći javni poziv. Aleksandra Maganić je to, eto, sada učinila, a bila je i prošle godine u konkurenciji za Ustavni sud. Tom prilikom je Udruga Franak upozorila sve saborske zastupnike da ona "ne smije biti izabrana na tu časnu dužnost". "Ta pravnica već godinama javno izvrće temelje obveznog prava i potrošačkog prava naopačke, a sve sa svrhom kako bi pomogla bankama da zadrže što više novca koji su neosnovano stekle primjenjujući nepoštene i time ništetne ugovorne odredbe u stotinama tisuća kredita, a da banke jesu opljačkale potrošače notorna je istina koja je potvrđena u tisućama pravomoćnih presuda i desecima revizijskih potvrda tih presuda, ali isto tako i u ustavnim presudama u nešto manjem broju", napisala je Udruga Franak u svom apelu zastupnicima, upozoravajući ih na "nečasna, nemoralna, ali i kvazipravna (ne)djela pravnice Aleksandre Maganić". Ta se udruga nedavno, također s tezom da pogoduje bankama, usprotivila i izboru Sandre Artuković Kunšt za predsjednicu Vrhovnog suda, što je u saborskoj raspravi korišteno kao jedan od argumenata protiv nje.