Premijer Andrej Plenković u utorak je na Hvaru još jednom uputio poruku svim dionicima turističkog sektora da vode računa o razumnoj politici cijena. Ondje je, naime, održana 3. sjednica Vijeća za upravljanje razvojem turizma na kojoj je hrvatski premijer predstavnike turističkog sektora podsjetio i na razdoblje pandemije COVID-a, kada je Vlada spašavala radna mjesta u tom sektoru.

Razumna politika

- Mislim da zato sada kada se situacija stabilizirala, i u pogledu cijena energenata i načina života i putovanja kada nema više praktički nikakvih ograničenja, moramo pokazati dobar osjećaj za cjenovnu konkurentnost s obzirom na nama bliska druga tržišta, prije svega na destinacije na Mediteranu - kazao je Plenković. Najavio je da će se na sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma raspraviti daljnji slijed reformi, novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti te aktivnosti koje su poduzete, a koje su dovele do ozbiljnih pomaka nabolje.

Premijer je podsjetio na podatke Europske turističke komisije koji govore da se 50 posto europskih turista u posljednji trenutak odlučuje za svoju destinaciju za odmor, i to na temelju - cjenovnog kriterija.

- To je jasna poruka svima u turizma da vode računa o razumnoj politici cijena, kako bi one bile privlačne i priuštive za turiste koji nam dolaze - rekao je premijer te dodao da se mora pokazati osjećaj za cjenovnu konkurentnost u odnosu prema bliskim tržištima na Mediteranu. Bila je to na neki način ista poruka koju je premijer poslao sa sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, a koja je glasila: "I druge zemlje imaju more, sunce, hotele, kampove..."

Iznio je podatak, a kasnije je o tome govorio i ministar turizma i sporta Tonči Glavina, da je od početka godine u Hrvatskoj zabilježeno devet milijuna i 650 tisuća dolazaka i 42 milijuna noćenja, što je, i u dolascima i u noćenjima, dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Kao posebno važan podatak premijer je istaknuo da je s domaćeg tržišta ostvareno pet milijuna noćenja, što je osam posto više nego lani.

- To znači da se priuštivost i mogućnost naših ljudi povećala - naglasio je te dodao da itekako možemo biti zadovoljni i ukupnim gospodarskim rezultatima. Dosad je, naime, fiskalizirano tri milijarde i 601 milijun eura, odnosno 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a u svim turističkim i ugostiteljskim djelatnostima izdano je čak 234 milijuna računa, što je četiri posto više nego prošle godine. Hrvatskim autocestama prošlo je čak 49 milijuna vozila, što je pet posto više nego lani, naplaćeno je 11 posto više cestarina, a u zračnim lukama bilo je 11 posto više putnika.

- Sve to upućuje na zaključak da bi ova turistička sezona trebala biti na razini rekordne prošle godine, možda čak i bolja - kazao je Plenković, pozvavši sve da daju svoj doprinos, jer će u fokusu javnosti biti upravo cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma.

Špica se tek zahuktala

Naglasio je da turizam i s njim povezane gospodarske aktivnosti itekako daju važan doprinos hrvatskom gospodarstvu i rastu BDP-a, te podsjetio da je Hrvatska prošle godine bila druga zemlja među članicama Europske unije s najvišim rastom BDP-a od 3,9 posto.

Naglasio je i da se mora povećati udio hotelskih kapaciteta u turizmu. "Sada je taj postotak udjela niži u odnosu prema drugim zemljama Mediterana. U godinama koje dolaze morat ćemo voditi računa o investicijama koje će podići kvalitetu našeg turizma", poručio je Plenković. Ni premijer ni ministar turizma nisu iznosili turističke podatke za srpanj. Očekivano, nakon odličnog lipnja, srpanj je ipak donio određene minuse, a ta "srpanjska rupa", kako se ta učestala pojava popularno naziva, međutim, u pravilu nije anulirala pluseve iz prve polovine godine. Po dolascima i noćenjima od početka godine prednjači Istarska županija, potom Splitsko-dalmatinska te Primorsko-goranska, a, kako je naglašeno, bilježi se i napredak u posjetima koji se odnose na kontinentalne županije. Među stranim turistima i dalje je najviše gostiju iz Njemačke, potom iz Slovenije, Austrije i Poljske.

“Srpanjska rupa" ove je godine ipak bila nešto izraženija nego lani, što su zapravo najviše osjetili iznajmljivači, no činjenica je da praktički sve destinacije ukupno i dalje bilježe veće dolaske i noćenja nego lani.

Glavna sezona je u lipnju krenula s velikim plusevima, početak srpnja donio je minuse, no špica sezone tek se zahuktala, pa se najveći brojevi očekuju s početkom školskih ferija na najvažnijim tržištima, točnije u južnim njemačkim pokrajinama. Ono što je dobro jest i činjenica da turistički djelatnici upozoravaju kako se špica sezone pomiče prema rujnu, za koji su najave jako dobre. Sve u svemu, srpanj je lošije počeo, ali da je špica sezone podbacila, nije. Jer do polovine rujna ima se još itekako utakmica odraditi. Iako, turistički djelatnici upozoravaju i na manju potrošnju, čemu se uz sve okolnosti ne treba čuditi.