Rast potrošačkih cijena dobara i usluga u svibnju je ponovno ubrzao nakon tri mjeseca usporavanja i prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statstiku cijene su u svibnju bile veće za 3,5 posto odnosu na svibanj prošle godine, a u odnosu na travanj veće su za 0,4 posto. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu s drugim članicama Europske unije i eurozone, inflacija u Hrvatskoj u svibnju je iznosila 4,3 posto i ponovno je među najvećima u području primjene zajedničke europske valute, a veću inflaciju zabilježila je samo Estonija (4,6 posto) dok je istu stopu godišnje inflacije kao Hrvatska imala još i Slovačka, pokazuju podaci Eurostata. Na razini eurozone, godišnja inflacija u svibnju iznosila je 1,9 posto.

Inflacija je prema podacima DZS-a tako ubrzala s travanjskih 3,2 posto na godišnjoj razini na 3,5 posto ponajviše potaknuta rastom cijena usluga, koje su veće za 6,2 posto u odnosu na lanjski svibanj. Po rastu ih slijede cijene hrane, pića i duhana, koje su veće za 5,1 posto, energija je skuplja 1,7 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi 0,1 posto.

U usporedbi s travnjem, najveći rast cijena zabilježen je kod hrane i pića, 1,2 posto, usluge su skuplje 0,6 posto, dok je kod cijena energije zabilježen pad inflacije za 1,1 posto.

Ubrzavanjem rasta cijena u svibnju prekinut je višemjesečni trend usporavanja inflacije započet u veljači ove godine, kada su cijene sa siječanjskih 4 posto skliznule na 3,7 posto. No, tijekom ožujka i travnja primijećena je stagnacija inflacije jer se u oba mjeseca držala na razini od 3,2 posto, i to prema drugoj, korigiranoj procjeni DZS-a koja se objavljuje sredinom mjeseca, a s obzirom na to da su prve procjene pokazivale inflaciju od 3,1 posto. Budući da je pad cijena najprije usporio, a potom i stagnirao, ubrzavanje rasta cijena donekle je bilo očekivano, pogotovo kako se primičemo glavnom dijelu turističke sezone. Podsjetimo, u kolovozu 2023. inflacija nas je neugodno iznenadila naglim skokom u kolovozu, iako je tijekom cijele godine bilježila pad, upravo zbog špice turističke sezone i povećane potrošnje turista. Premda se takav slučaj nije ponovio prošlog ljeta, Vlada je, podsjetimo, početkom ove godine ipak pozvala sve dionike u turizmu na “razumno formiranje cijena” ponajprije zbog konkurentnosti hrvatskog turizma, ali i zbog utjecaja cijena usluga na inflaciju.

U travnju je tako prekinut višemjesečni trend usporavanja inflacije, a u veljači je, podsjetimo, bio prekinut višemjesečni trend ubrzavanja inflacije koji je započeo lanjskog listopada i trajao do siječnja ove godine, kada je inflacija dosegnula 4 posto. No, unatoč zabilježenom usporavanju rasta potrošačkih cijena posljednjih mjeseci, Hrvatska je i dalje među članicama eurozone s najvećom stopom inflacije.

Ipak, i europodručje je zabilježilo prekid višemjesečnog trenda usporavanja inflacije i to u travnju, kada je inflacija naglo ubrzala na 2,2 posto zbog snažnog rasta cijena svježe hrane od 4,9 posto, najvećeg od početka godine, i čak pretekle rast cijena usluga. Naime, u eurozoni se također bilježi stalno ubrzavanje rasta cijena usluga, i to s 3,9 posto u ožujku na 4,1 posto u travnju na godišnjoj razini. No, u svibnju je inflacija u europodručju ponovno usporila, kliznuvši na 1,9 posto, što znači da se prvi put od prošle jeseni spustila na razinu ispod dva posto, koju cilja Europska središnja banka, čime se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u svibnju primjetno povećala u odnosu na prethodni mjesec.