Lokalni izbori koji su u dva kruga održani u Hrvatskoj u posljednja dva tjedna pokazali su, prvo, da HDZ može na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nastaviti mirno vladati sve do redovitih izbora za Sabor 2028. godine, i njegova uloga kao stranačkog lidera ovim je dobrim rezultatima učvršćena te unutarstranačka opozicija neće (zasad) imati nikakvog razloga postavljati pitanje o legitimitetu šefa stranke. Ostali, a to uključuje SDP, posebno u Rijeci, te Domovinski pokret, Most, Centar i IDS u cjelini, zaslužili su ozbiljan reset i po mogućnosti što duže vrijeme za taj oporavak, bez ikakvih izvanrednih izbora i iznenađenja.

Orahovica za Sisak

Što više vremena budu imali, to bolje za njih. Šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić sebe vidi kao nasljednika Plenkovića u borbi za premijera, ali redoviti su izbori tek za pune tri godine, i to je točno adekvatno vrijeme da se počne kaliti na tom putu. Jer da su danas parlamentarni izbori, SDP na njima posve izvjesno ne bi pobijedio. Iako je Hajdaš Dončić izrazio zadovoljstvo izbornim rezultatima jer je SDP dobio više vijećničkih mjesta diljem Hrvatske, oko 1100, to je samo matematički ispravna procjena. Realno, oni su samo junior partner u Zagrebu uz Možemo! - iako će u ovom mandatu imati mnogo više poluga vlasti i kadrovskih pozicija nego u prošlom, jer su predizborno podržali Možemo! - dok su s druge strane izgubili Rijeku i Sisak, a vlast nisu godinama ni imali u Osijeku i Splitu. Iako šef stranke kaže da je zadovoljan i jer se SDP aktivirao u Slavoniji te je imao čak pet kandidatkinja za županice, nažalost nijedna od njih nije i pobijedila, a Slavonija se svodi na pobjedu u malom mjestu Orahovici. Srećom, dobili su Pulu i zadržali Primorsko-goransku županiju.

Nakon poraza u Rijeci, jedna od gradskih vijećnica, Ivana Prica Matijaš, javno je pozvala da se SDP ovdje resetira, ali da se prije toga i ispriča građanima Rijeke. "I nama, kao i gradu, treba promjena", poručila je Prica Matijaš - jedna od ukupno troje gradskih vijećnika SDP-a u Rijeci u ovom trenutku.

Gradski odbor SDP-a Rijeke sazvan je tek za ponedjeljak, 9. lipnja - dakle, još barem tjedan dana neće biti unutarstranačke rasprave o odgovornosti za poraz. Hoće li na toj sjednici biti i županijski predsjednik i novi župan Ivica Lukanović, koji je svojom pobjedom spasio obraz stranci u toj regiji, ali i podržavao Sandru Krpan, vidjet će se. Prije toga sastaje se Predsjedništvo na Ibleru, i to u četvrtak, a ne vrhu stranke uvjereni su da nema razloga ni za kakve specijalne kritike na račun vodstva nakon ovih izbora.

Penava birao Vladu

Bit će, međutim, zanimljivo koga će Predsjedništvo SDP-a ovoga tjedna nominirati kao zamjenu za Ivicu Lukanovića koji odlazi na mjesto župana PGŽ-a, a što je nespojivo sa zastupničkom dužnošću. Naime, na listi su bili gradonačelnik Kastva Matej Mostarac te bivši gradonačelnik Vojko Obersnel kao ljudi iz te regije. Iako je Obersnelu najavljeno da bi on svoju (umirovljeničku) karijeru mogao nastaviti u Saboru, na vrhu stranke još će razmotriti je li to oportuno, s obzirom na to da se Obersnela percipira kao jednog od odgovornih za poraz u Rijeci budući da je bio stao iza Sandre Krpan te sudjelovao u rušenju gradonačelnika Marka Filipovića. Odluka se očekuje u četvrtak.

Ukupno, SDP nakon ovih izbora ima jednu županiju više u kojoj ima vlast - osim Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske, to je sad i Koprivničko-križevačka, a broj osvojenih gradova i općina je praktički potpuno isti kao 2021. Umjesto Rijeke, to je Pula, a umjesto Siska, to je Orahovica, kažu u stranci. Oni su obradili statistiku nakon prvog kruga, kada je SDP osvojio ukupno 52 jedinice s partnerima, a kad se zbroje Pula i neke druge manje, dođe se do brojki iz 2021. godine.

No, s druge strane, HDZ je osvojio čak 48 posto svih lokalnih jedinica pa je jasno tko je istinski pobjednik izbora. Pobjeda u Splitu, gdje Tomislav Šuta ne bi smio imati problema u formiranju većine jer ga podržavaju vijećnici Željka Keruma, velik je uspjeh. A formiranje vlasti vjerojatno će biti olakšano i time da je SDP u Splitu bio protiv Centra i Ivice Puljka, pa je moguće da projektno čak i podrže neke Šutine prijedloge. Uz to, nakon povlačenja Puljka iz politike, i njegova će se lista vjerojatno osuti iako je dobila relativnu većinu mandata. Stranka Centar trenutačno nema predsjednika i upitno je kako će dalje funkcionirati bez lidera.

S druge strane, partner HDZ-a, Domovinski pokret, koji je potučen u Vukovaru (ne s velikim postocima, ali s velikim političkim posljedicama), gdje je Marijan Pavliček pobijedio Domagoja Bilića, također je jedna od stranaka kojoj treba reset. Nakon što su se prošle godine podijelili te je nastao DOMiNO, koji stoji iza Pavličekove pobjede, sad je pitanje hoće li se Domovinski pokret nastaviti dijeliti. Nezadovoljstvo odlukom Ivana Penave da žrtvuje Vukovar na korist svog ulaska u Vladu sve više raste i ne bi bilo čudno da DP doživi nove unutarnje probleme u nadolazećim mjesecima. Ako bi se podijelio, HDZ bi vjerojatno morao tražiti nove partnere u Saboru i Vladi. Ali dok se to ne dogodi, u Vladi ostaju tri DP-ova ministra. "Nema smisla tražiti probleme ondje gdje ih nema. Ako se što promijeni, reagirat ćemo", kažu nam u HDZ-u. No, u ovom trenutku imali bi mnogo više potencijalnih ruku podrške u Saboru nego što je to bio slučaj 2024. godine.

Nepobjedivi

Ovi su izbori pokazali da su velike stranke, a to su u ovom trenutku HDZ u cijeloj Hrvatskoj, SDP u nekim dijelovima Hrvatske te Možemo! u Zagrebu, ipak uglavnom nepobjedive. Možemo! se pokazao kao jaka i stabilna stranka u glavnom gradu te u Pazinu, dok se drugdje tek moraju razvijati. Tomislav Tomašević izjavio je i kako je ovo njegov posljednji mandat, stoga je jasno da i pred njima stoji zadatak zadržavanja stabilnosti u nekim budućim izbornim ciklusima.

Iznimka u uspjehu nezavisnih je, naravno, Rijeka, gdje je nezavisna Iva Rinčić potukla SDP s postotkom koji je veći od onoga koji je, primjerice, ostvario Tomislav Tomašević u Zagrebu. Veće postotke na ovim izborima imali su samo Matija Posavec u Međimurskoj županiji, Mišel Jakšić u Koprivnici, Dario Hrebak u Bjelovaru, Ivan Radić u Osijeku i još neki, ali lokalnih jedinica je ukupno 576, stoga je uspjeh Ive Rinčić golem, posebno za Rijeku, koja je oduvijek bila "crvena". No sad više nema ni "crvene" Rijeke, a ni "crvenog vala" koji se uoči ovih izbora spominjao kada je o SDP-u riječ.

Podrška Ivi Rinčić vidjet će se već na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća, koje se smatra konstituiranim izborom svog predsjednika - oni koji podrže tu osobu, tko god bio predložen, bit će faktički koalicijski ili projektni partneri nove vlasti u Rijeci, i sve dileme oko njezina koalicijskog potencijala bit će otklonjene.

Svoj reset čeka i IDS, uz zanimljiv fenomen - koga god su u Istri oni podržali, prošao je na izborima. Peđa Grbin pobijedio je u Puli uz podršku IDS-a u drugom krugu, a Boris Miletić za župana istarskog, također uz njihovu podršku. No, oni sami prošli su loše, predsjednik Dalibor Paus nije prošao za župana i ostavku je dao već u prvom krugu, te stranka sad treba potpunu "rekonstrukciju". Iako se u priči pojavljuje bivši šef stranke i počasni predsjednik Ivan Jakovčić, realnije je da nakon stranačkih izbora novi predsjednik bude Loris Peršurić iz Poreča, koji je već v. d., ali ovoga puta je jasno da će Jakovčić ostati počasni predsjednik i kao siva eminencija ostati prisutan u IDS-u.

Boris Miletić izjavio je kako ostaje nezavisni i ne planira se vraćati formalno u IDS, no njegova bivša stranka dat će mu potreban back up, pa i kadrove za sve što bude potrebno. Zanimljiva je pojava da se stara garda IDS-a opet okuplja, pa je tako iza Miletića stao i Damir Kajin iz Buzeta, i svi će oni očito biti na pomoć Peršuriću kad preuzme vođenje stranke.

U svakom slučaju, ovo postizborno razdoblje bit će izazovno za niz stranaka, ali ne i za HDZ, koji ulazi u možda najmirniju fazu u dugo vremena. n