Prof. dr. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti i Maro Alavanja, stručnjak za krizno i strateško komuniciranje te direktor Narativ komunikacija, u novoj su Špici s Macanom analizirali što se dogodilo u Splitu, tko je najveće iznenađenje lokalnih izbora, zašto je u Vukovaru bilo puno nevrijedećih listića, zašto su ankete opet zakazale i je li ovim izborima završio "crveni" val.

Na izborima u Zagrebu glasovi su se razmrvili na hrpu manjih opcija, i jako je puno novca bačeno u vjetar, što nije promijenilo rezultat, kaže Alavanja. "Trebalo je donositi odluke kako se situacija i kontekst mijenjao. Tu nisu bili dovoljno fleksibilni ni kandidati ni stožeri, pa su sada ostali ispod crte", pojašnjava. Macana je zanimalo je li kampanja Marije Selak Raspudić bila dobra.

Negativnost ne prolazi

- Odlična! Iako Selak Raspudić ne šuti, nije se htjela upetljavati u rasprave koje su na kraju Tomaševiću dale ovakav rezultat. Nije sudjelovala u toj vrsti negativne kampanje, agresivne, neću reći, prljave, zbog čega je profitirala. Ona je jedan od pet najjačih fenomena ovih izbora, zato što je njezin uspjeh organski – imala je sebe, vrlo personaliziranu kampanju i to je ono što ju je približilo ljudima koji nisu htjeli glasati za Tomaševića - rekla je Grbeša.

Dodala je da je Tomašević vodio jednu od najprofesonalnijih kamapanja, odlično je komunicirao ono što je htio te je uz pomoć protukandidata uspio doći u poziciju žrtve. Turudić, DORH, hipodrom, kontinuirani napadi, a prije toga i slučaj Kekin..., je li sve to ispalo kontraproduktivno, upitao je Macan. "Da je netko Tomaševiću rekao da plati nekome da sve to odradi, dobro bi mu savjetovao", kaže Grbeša.

Macan je goste upitao je li negativna kampanja obilježila ove izbore.

- Ima nekoliko terena na kojima se vodila izrazito agresivna kampanja i pokazalo se da taj trend negativnosti ne prolazi. To raketiranje, prekomjerno granatiranje ne prolazi dobro. Ljudi su, izgleda, zasićeni svom tom negativom kojom smo dnevno zasuti i tamo gdje se vodila jako negativna kampanja, ti kandidati nisu prošli - napominje Grbeša, dodajući da je u Istri bilo takve kampanje, ali ponajviše u Zagrebu i Splitu.

- Tomašević je dobio nešto manje glasova nego prošli put, kao i lista, iako su bili u velikom bloku. SDP nije puno donio Možemo, a sve ove negativne konotacije oko Možemo, dok Bernardić i ekipa nisu nisu stvar banalizirali do krajnjih debilizama, otkinule su dio vanjskog biračkog tijela, ali su manjom izlaznošću izvukli svoje birače van, kao i HDZ - navodi Alavanja, a Grbeša dodaje da je Možemo na prošlim izborima bio izazivač, a danas je stranka na vlasti, izložena kritikama.

Dodaje da smo na prošlim izborima imali nešto što su nazvali populističkim valom, odnosno populističkim rascijepom. Imali ste velik broj novih, nezavisnih opcija koje su baš na tom valu sukobljavanja s establišmentima starih, okorjelih stranaka dobivale izbore, kaže Grbeša i dodaje da je Zagreb dao taj poticaj, onda je slijedio Centar u Splitu, Zoričić u Puli, Suzana Jašić u Pazinu..., pa je bilo zanimljivo vidjeti kako će te opcije proći, hoće li se ljudi razočarati ili ih nagraditi, pri čemu je Možemo uvjetno populistička stranka.

“Kako se najbolje boriti protiv populista? Da im date vlast kako bi se pokazalo da nemaju kapaciteta za upravljanje i interesantno je što se Možemo u Zagrebu ipak nije pokazao kao prolazna priča, dapače", kaže Grbeša.

Išli su sa SDP-om, koji sad ima osam mandata u Skupštini i sad može reći da se ne slaže s nekim odlukama, navodi Macan.

“Ako će SDP raditi crtu razlike četiri godine, onda da, ali vjerojatno neće. Hajdaš Dončić je žrtvovao zagrebačku organizaciju SDP-a kao uvertiru za koalicije za parlamentarne izbore. To je bila vrlo pragmatična odluka, jer zagrebački SDP nije baš nešto isporučio u ove četiri godine, niti je isprofilirao novo lice koje može privući glasače", kaže Alavanja. Da SDP nije išao s Možemo, završio bi kao Bernardić, dodao je Alavanja. "Zacementirali su se kao junior partner Možemo, pokazali slabost organizacije, a opet imaju više vijećnika i veći utjecaj na politike, pitanje je hoće li to iskoristiti", tvrdi Alavanja.

Na red su došli izbori u Splitu, koje Grbeša smatra jako zanimljivima.

“Mladi gledaju kakav dojam ostavljaju kandidati, a informacije dobivaju preko društvenih mreža. I tu su Centar i Puljak imali problem – procjena je da se Puljak pogubio u tom prepucavanju, kao što je bio slučaj u Zagrebu, kad je profitirala Marija Selak Raspudić. Od prepucavanja na liniji SDP - Kreum - Puljak profitirao je Šuta iz HDZ-a, koji je vodio izrazito pozitivnu i vrlo pristojnu kampanju", ističe Grbeša.

“Čini se da se pristojnost vraća kao jedan zahtjev u naš javni prostor, jer smo toliko zasićeni negativom. Kandidati koji su imali takvu kampanju dosta su dobro prošli", kazala je.

Radićev "recept"

Iva Rinčić u Rijeci je dobar primjer toga, upitao je Macan.

“Rinčić u Rijeci, Radić u Osijeku, Erlić u Zadru..., sve su to primjeri izrazito pozitivne kampanje. Puljku se dosta zamjeralo da je bio presiguran, kao da mu pripada ta pobjeda i sada kao da je shvatio da to nije baš zdravo za gotovo. Tehnički ima dobru kampanju, ali mu taj osobni dio nije baš štekao", kaže Grbeša.

Što je to napravio Radić u Osijeku da je imao tako rekordnu pobjedu?

“Više faktora je u igri. Prvo, dobar je gradonačelnik, to kažu Osječani s kojima razgovaram. Drugo, disciplinirana komunikacija sve četiri godine mandata. Treći faktor je Vlada, koja je puno dala Osijeku, i četvrti faktor je nedosatatak opozicije, a ni izlaznost nije bila velika", nabrojio je Alavanja.

U Vukovaru je bilo mnogo nevrijedečih listića, podsjetio je Macan i zapitao valja li se nešto iza scene.

“Jako puno nevrijedećih listića govori o revoltu birača", smatra Grbeša, a Alavanja dodaje da nije bilo dosljednosti ni kod jednog aktera izbora, što je uzrok velikog nezadovoljstva birača.

Komentirajući izbore u Rijeci, Grbeša je napomenula da je SDP-ova kandidatkinja morala puno toga objašnjavati u kampanji, što je jako teško komunicirati prema biračima. "U kampanji nema objašnjavanja. Kad moraš svoje poruke objašnjavati, znači da si u problemu. Kompleksna je situacija, SDP mijenja kandidata, Filipović se ne predaje..." navodi Grbeša i dodaje da je Iva Rinčić dugo prisutna i da se dugo pripremala za ovaj projekt, kao Možemo u Zagrebu ili Zoričić u Puli, a taj projekt, kaže, dolazi kad su oni koji su na vlasti iznutra izgriženi. I onda dolaze svježi ljudi koj su ipak gradili priču i došli u fazu kad to mogu kapitalizirati, dobrim dijelom i zbog okolnosti. Personalizirana politika jako je važna na lokalnoj razini, gdje je logika odlučivanja drukčija", kaže Grbeša.

“Rinčić je donijela dobru energiju u situaciji kad ste kod SDP-a imali jako komplicirane poruke", objašnjava, a Marko Filipović ispao je žrtva i na tome profitirao.

Ankete su opet zakazale.

“Naš problem je što se jako malo bavimo demokratskim i zakonodavnim okvirom u kojem se održavaju izbori, a ankete su jedna od takvih tema. U mnogo zemalja, uglavnom u Južnoj Americi, zabranjeno je objavljivanje anketa nekoliko tjedana prije izbora ili se pokušava regulirati medijsko izvještavanje o anketama jer se pretpostavlja da ipak mogu utjecati na biračko ponašanje. Prvo, da daju poguranac onome tko je potencijalni pobjednik, da se svi žele ukrcati na pobjednički vlak. Ankete mogu obeshrabriti one koji vide da njihov kandidat nema nikakve šanse. Problem su naše institucije, koje se uopće ne bave time, pa onda imamo svakakve ankete u javnom prostoru", navela je Grbeša i dodala da je problem i medijska prezentacija anketa. "Ankete ništa ne predviđaju, one utvrđuju raspoloženje birača sada, jer se za nekoliko sati može dogoditi nešto što može promijeniti raspoloženje birača", zaključila je Grbeša.