Smanjuju se prava osoba s invaliditetom: Niže subvencije za prijevoz, guši se samozapošljavanje
Za brojne osobe s invaliditetom samozapošljavanje je jedina prilika za rad
Zbog redukcije prava vezanih za zapošljavanje osoba s invaliditetom, udruge osoba s invaliditetom i njihovo pravobraniteljstvo nezadovoljni su novim izmjenama Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom jer će one, tvrde, financijski dodatno opteretiti tu kategoriju građana i ograničiti im pristup tržištu rada. Riječ je o pravilniku koji uređuje sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom i olakšice za poslodavce koji ih zaposle. Predloženim izmjenama troškovi prijevoza do posla i natrag neće se više pokrivati u 100-postotnom iznosu, već se subvencija smanjuje na 75 posto mjesečne karte, a ukida se i poticaj pri samozapošljavanju za ovu kategoriju građana.
Službenicima više
U izmjenama i dopunama Pravilnika stoji da se trošak prijevoza na radno mjesto nadoknađuje se u visini stvarnih troškova prijevoza osobe s invaliditetom, i to u visini 75 posto iznosa mjesečne karte u međugradskom ili međumjesnom prijevozu. Za korištenje privatnog osobnog automobila, u slučaju da nema organiziranog javnog prijevoza, pokrivat će se iznos od 0,13 eura po kilometru. Sada se toj kategoriji radnika pokriva kompletan trošak mjesečne karte, a visina naknade po kilometru izražena je u staroj valuti i iznosi jednu kunu. Iako je taj iznos točno preračunan u eure, Vladu se u javnoj raspravi poziva da ga poveća na 0,16 eura po kilometru, budući da je tolika naknada troškova prijevoza koju po prijeđenom kilometru primaju državni i javni službenici.
- Predložene izmjene korak su unazad u podršci zapošljavanju osoba s invaliditetom jer se izravno povećava financijski teret za osobe s invaliditetom i njihove poslodavce. To posebno pogađa one s nižim primanjima i one koji žive u udaljenijim mjestima, gdje su troškovi prijevoza ionako velik udio u mjesečnim izdacima - komentar je Stipe Margića, predsjednika Udruge Liberato. Smatra da je naknada od 0,13 eura po kilometru za korištenje privatnog automobila neadekvatna, s obzirom na stvarne troškove goriva, ali i amortizacije vozila, osiguranja i ostalih popratnih troškova.
- Ta cijena ni približno ne pokriva realne troškove koje osoba s invaliditetom ima kada koristi vlastiti automobil zbog nedostatka javnog prijevoza. Umjesto smanjenja potpore, treba jačati mjere koje potiču zapošljavanje i osiguravaju ravnopravan pristup tržištu rada. Pozivamo predlagatelja da preispita ovu izmjenu i zadrži dosadašnji model sufinanciranja u punom iznosu i poveća naknadu po kilometru - poručuje Margić.
Zatvaranje tržišta
Druga je sporna stavka ukidanje potpore za samozapošljavanje. One su, podsjeća pravobranitelj, ključni alat za poticanje poduzetništva osoba s invaliditetom i njihovu ekonomsku neovisnost, i s njima bi svakako trebalo nastaviti.
- Za brojne osobe s invaliditetom samozapošljavanje nije izbor, već ujedno jedina realna prilika za radno uključivanje, s obzirom na prepreke s kojima se susreću pri zapošljavanju kod drugih poslodavaca, od arhitektonskih barijera do društvenih predrasuda. Mnogima upravo ta potpora omogućuje stabilan početak poslovanja, pokriva rizike povezane s nižim prihodima te im daje šansu da dugoročno ostanu aktivni na tržištu rada - smatra pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.
Unatoč državnim potporama i mjerama, stvarni uvjeti poslovanja za osobe s invaliditetom i dalje su specifični i zahtjevni, pa bi ukidanje te potpore, dodaje, moglo obeshrabriti poduzetničke inicijative onih kojima je to jedina opcija.
- Smatramo da poticajne mjere trebaju biti usmjerene na uklanjanje prepreka, a ne njihovo povećanje - zaključuje Jurišić.
Prema službenim podacima, zahvaljujući poticajnim mjerama godišnje se u Hrvatskoj zaposli oko 3000 osoba s invaliditetom.
