Hrvati putuju izvan špice i biraju jeftiniji smještaj. Dnevno planiraju potrošiti od 106 do 150 eura
Turistima najvažniji omjer cijene i kvalitete te prihvatljiva cijena smještaja
Hrvatski građani ove će godine za ljetovanje potrošiti 163 eura više nego lani, odnosno 1246 eura, pokazuje novo istraživanje Mastercarda. Povećanje troškova ljetovanja ne treba čuditi s obzirom na inflaciju i rast cijena, a da domaći gosti putuju više pokazali su i podaci eVisitora, prema kojima je lani domaći turistički promet porastao za dva posto. Ovo pak istraživanje pokazuje kako unatoč višim troškovima 74 posto građana ove godine planira godišnji odmor provesti unutar zemlje, što je porast od četiri postotna poena u odnosu na prošlu godinu. Istraživanje je, inače, provedeno u travnju ove godine na više od 1000 ispitanika od 18 do 55 godina.
Ljetni odmor u Hrvatskoj u prosjeku će trajati 9,6 dana, što je gotovo identično kao prošle godine. Kraća putovanja do 7 dana planira 56 posto građana, češće mlađi, do 29 godina. S druge strane, 32 posto ispitanika planira odmor u trajanju između 8 i 14 dana, što je tipično za građane starije od 40 godina. Najduže ostaju oni koji ljetuju u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja, a takvi odmori traju u prosjeku 14 dana.
Mirna mjesta privlačna
Generalno gledano, 92 posto ispitanika planira barem jedno putovanje tijekom godine. Uz putovanja unutar zemlje, bilježi se i porast interesa za odlaske u susjedne zemlje regije, koje planira 30 posto građana. Dodatno, 28 posto ispitanika razmatra putovanje unutar Europe, dok tek 6 posto njih planira otići i na drugi kontinent.
Hotelski smještaj bilježi porast, a s njime raste i planirana potrošnja, no privatni smještaj ostaje najpopularniji izbor kod čak 52 posto građana, dok 32 posto ispitanika planira ljetovati u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja. Hotelski smještaj češće biraju građani s višim prihodima, kao i oni iz Sjeverne Hrvatske i Dalmacije.
Oni koji odabiru hotele spremni su i više potrošiti, gotovo polovina više od 1500 eura. Ipak, znatna većina građana odlučuje se za smještaj prosječnog standarda s dvije ili tri zvjezdice prateći time i srednji raspon cijena. Gosti u takvom smještaju prosječno troše 1105 eura za svoj odmor, dok prosječna planirana potrošnja onih koji biraju luksuzni smještaj s četiri i pet zvjezdica doseže 1823 eura. Gosti u smještaju prosječnog standarda planiraju potrošiti 106 eura po danu, a oni u luksuznom smještaju čak 153 eura.
Pri odabiru destinacije najvažniji je dobar omjer cijene i kvalitete te prihvatljiva cijena smještaja, a porasla je i važnost izbjegavanja gužvi pa tako mirnija mjesta i otoci postaju sve privlačniji. Sljedeći važni faktori su dobra prometna povezanost, povoljni klimatski uvjeti te dobra gastronomska ponuda. Manji udio građana pri odabiru destinacije gleda kulturnu ponudu, noćni život ili konkretne događaje, a još manje važnosti pridaju mogućnostima za kupnju i kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Mladi do 29 godina, očekivano, češće ističu važnost dobrog noćnog života, događanja i mogućnosti za šoping, a stariji od 50 godina prednost daju kulturnoj ponudi.
Za građane koji će putovati s obitelji ključne su manje gužve, dobra prometna povezanost i povoljni vremenski uvjeti.
Domaći gosti bitni
Činjenica je da Hrvati imaju sve tanji novčanik pa vrlo često putuju izvan same sezone. Zanimljivo je kako i luksuzniji objekti bilježe rast s domaćeg tržišta, no opet u pravilu izvan sezone najviših cijena.
Komentirajući što se može očekivati od domaćeg tržišta, Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, istaknuo je kako je hrvatsko tržište veoma važno za hrvatski turizam budući da se oko 10 posto noćenja odnosi upravo na domaće goste.
- Dakle, svaki deseti gost koji odsjeda u Hrvatskoj domaći je gost, i to nije zanemarivo, dapače. Hrvatski građani, jasno, sukladno svojim mogućnostima, odsjedaju u svim vrstama smještaja, od hotela s 5 zvjezdica do apartmana, i to često u periodima izvan špice sezone zbog nižih cijena - pojasnio je Žgomba. Dodao je i kako su domaći gosti zapravo dobri potrošači te da ih ugostitelji te općenito svi u lancu turističkih usluga cijene. Podsjetio je i da upravo domaći gosti čine velik udio na kontinentu, u nekim destinacijama i do 50 posto prometa, budući da je kontinentalni dio i dalje znatno jeftiniji nego destinacije uz Jadran. A kontinent još uvijek nije ni marketinški toliko dostupan stranim tržištma kao morski dio Hrvatske.
- Nadamo se i da će udio domaćih gostiju u hrvatskom turizmu porasti, jer naši konkurenti poput Španjolske ili Francuske imaju udio domaćeg tržišta od čak 40 do 45 posto, što tim tržištima daje određenu stabilnost i otpornost na vanjske utjecaje - upozorio je Žgomba.
