Hrvatska udruga poslodavaca apsolutno zahtijeva hitnu implementaciju reforme hrvatskog strukovnog obrazovanja jer je zabrinuta trenutačnom učinkovitošću našeg obrazvnog sustava i mogućim zaustavljanjem razvojnih promjena na što pozivaju sindikati koji djeluju u području obrazovanja, poručeno je s izvanredne konferencije za novinare koju je HUP sazvao zbog najavljenog sindikalnog prosvjeda protiv reforme strukovnog obrazovanja, posebno protiv modularne nastave i sustava ocjenjivanja nastavnika.

Nepopravljiva šteta

- Svako pauziranje ili odgoda reforme strukovnog obrazovanja čini štetu učenicima koji tu nastavu ne mogu nadoknaditi i koji će nepovratno izgubiti mogućnost daljnjeg školovanja na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima te čini štetu cijelom društvu koje zaostaje neprovođenjem reformi u odnosu na zemlje Europske unije s kojima se kontinuirano natječemo. Odgađanje reforme strukovnog obrazovanja čini štetu i najboljim nastavnicima, koji su na ovaj način tretirani jednako kao i svi ostali kolege i uopće ne vidim načina zašto bi nastavili biti motivirani i davati sve od sebe, što je praktički onemogućueno kroz jednak tretman njihovog rada - rekla je direktorica HUP-a Irena Weber dodavši da je zaustavljanje reforme strukovnog obrazovanja "opasno poigravanje sudbinama mladih u Hrvatskoj".

Siniša Kosić, Mislav Balković, Irena Weber, Sergio Galošić

Hina

U HUP-u podsjećaju da se na reformi strukovnog obrazovanja radi od 2018. godine, za što je utrošeno 10 milijuna eura, a riječ je o kurikulima koji su rađeni na temelju konkretnih zahtjeva poslodavaca i u suradnji s nastavnicima. Na tim dokumentima radile su 223 radne skupine s ukupno 2328 članova iz redova nastavnika, ravnatelja, poslodavaca i sveučilišnih nastavnika, napominju u HUP-u, dok je u izradu bilo uključeno više od 500 poslodavaca, a napravljeno je i 2525 obrazovnih materijala koji prate nove module u kurikulumu. Reforma bi trebala omogućiti učenicima sa srednjim strukovnim obrazovanjem upisivanje fakulteta, s obzirom na to da više od 70 posto takvih učenika želi studirati, no čak njih 48,5 posto lani je palo na državnoj maturi jer je broj sati predmeta koji su obvezni na maturi znatno manji nego u gimnazijama. Stoga smatraju da postojeći kurikulumi diskriminraju učenike strukovnih škola.

- Novi kurikulumi rješavaju taj problem jer, osim relevantnih i aktualnih strukovnih tema, izjednačuju sate predmeta koji se polažu kao obvezni na državnoj maturi u strukovnim školama s onim u gimnazijama. Vrijedi naglasiti da je gotovo polovina svih studenata u Hrvatskoj završila neku strukovnu srednju školu - poručio je predsjednik HUP-Udruge obrazovanja Mislav Balković. Podsjetio je da je najveći broj sadašnjih kurikuluma donesen prije gotovo tri desetljeća te da poslodavci dugi niz godina upozoravaju da učenici strukovnih škola izlaze s nedovoljno strukovnih znanja i vještina.

Interes nastavnika

- Najveća prednost modularnog pristupa koji se uvodi jest u tome da su iste ili slične teme koje su se obrađivale u okviru različitih predmeta i u različitim razdobljima sada spojene u jedinstvene module. Veliki naglasak pritom se stavlja na učenje temeljeno na radu, gdje učenici primjenjuju stečena znanja u realnim ili simuliranim radnim situacijama. To je puno bolje za učenika, ali i za nastavnika, a u konačnici i za poslodavce, jer učenici nakon završetka obrazovanja imaju ona znanja i vještine koja njima trebaju, pa time poslodavci mogu smanjiti resurse koje ulažu kako bi maturante učinili zapošljivima u radu s aktualnim tehnologijama - pojasnio je predsjednik HUP-Udruge metalne industrije Sergio Galošić.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Partikularni interesi koji su povod za traženje odgode reforme strukovnog obrazovanja zapravo su želja za zadržavanjem programa starih 30 godina, sve kako "neki nastavnik ne bi izgubio poneki sat nastave", navode u HUP-u, a za najavljeni prosvjed sindikata kažu da šteti cijelom društvu, koje zaostaje u provođenju reformi u obrazovanju. U HUP-u podsjećaju da su plaće u javnom obrazovanju rasle više nego, primjerice, usporediva radna mjesta u zdravstvu, a u posljednjih pet godina rasle su 60 posto više nego u realnom sektoru.

U HUP-u također navode da im nije jasno zašto se sindikati protive uvođenju sustava nagrađivanja najboljih po rezultatima, što se predviđa reformom, jer "nema kvalitete ni u jednom procesu bez mjerenja". Realni sektor je kontinuirano podložan ocjenjivanju, nas ocjenjuju naši nadređeni, naši kupci, naši dobavljači, naši članovi, pa nema razloga da se i rezultati rada u javnom sektoru obrazovanja ne ocjenjuju, kaže Weber, a svako izbjegavanje mjerenja kvalitete rada smatra bijegom od odgovornosti.

Pametnijom aktivacijom mlade radne snage i ciljanom imigracijom smanjit ćemo potrebu za stranim radnicima, navode dalje u HUP-u, tim više što živimo u vremenu demografskog sloma, zbog kojega nam je broj učenika u srednjim školama u posljednjem desetljeću manji za 18,36 posto, a u osnovnim školama za 7,79 posto, dok se broj studenata u samo sedam godina smanjio za sedam posto.