U sklopu rasprave o ukidanju dijela bankarskih naknada dio potrošačkih udruga traži ukidanje naknada za podizanje novca na bankomatima drugih banaka. Na tom tragu guverner HNB-a Boris Vujčić spomenuo je zajedničku mrežu bankomata, gdje ne bi ni bilo "bankomata druge banke", mreža bi bila zajednička, pa ne bi ni bilo tih naknada koje su bankama izdašan izvor prihoda, a potrošače lupaju po džepu. HNB smo zamolili detalje te "akcije".

Manje bankomata

- Ideja o zajedničkoj mreži bankomata spomenuta je na sastanku rukovodstva HNB-a s predstavnicima potrošačke platforme Halo inspektore. O zajedničkoj bankomatskoj mreži se na domaćem bankovnom tržištu raspravlja već neko vrijeme. Radi se o složenom tržišnom projektu koji zahtijeva odgovarajuća kapitalna ulaganja. Navedeni projekt može uspjeti samo ako sve banke, kao i mogući drugi sudionici koje se odluče sudjelovati, u njemu nađu svoj tržišni interes, pri čemu će HNB dati punu podršku njegovoj realizaciji - zaključuju u HNB-u. Dakle, opet ovisi o bankama.

Za komentar smo tražili i Hrvatsku udrugu banaka te vodeće banke u Hrvatskoj, a od onih kojima smo upit poslali, podršku projektu dao je jedino PBZ. Iz HUB-a su pak, u ime banaka članica, poručili da "trenutno nemaju detaljne informacije o prijedlogu za uvođenje zajedničke bankomatske mreže". Riječ je, kažu, o poslovnoj politici svake banke.

- Održavanje bankomatske infrastrukture predstavlja jedan od značajnijih troškova za banke te zahtijeva znatna ulaganja – od nabave i redovitog održavanja opreme do osiguravanja visokih sigurnosnih standarda. U Hrvatskoj, gdje je gotovina još uvijek vrlo popularan oblik plaćanja, banke posjeduju jednu od najširih mreža bankomata u Europi. Ako bi u budućnosti poslovne politike krenule u smjeru zajedničke mreže, može se očekivati da će biti potrebna i određena optimizacija broja bankomata. U tom smislu važno je uzeti u obzir širu sliku – primjeri zemalja koji se navode kao modeli za ovakav sustav često su zemljopisno i kulturološki drugačiji, s manjom potrebom za gotovinom, pa je i manji broj bankomata tamo dovoljan. Pri traženju optimalnog rješenja potrebno je voditi računa o potrebama klijenata, realnim troškovima i složenosti upravljanja zajedničkom infrastrukturom - zaključuje HUB.

Dakle, ispada da je sve još "na dugom štapu", ali da će, ako dođe do spajanja mreže bankomata te njihovo korištenje bude posve besplatno – bankomata biti manje. Iz Privredne banke Zagreb poručuju da podržavaju mogućnost izgradnje zajedničke bankomatske mreže.

- S naše strane postoji načelan interes za definiranje poslovno operativnog modela zajedničke mreže bankomata s drugim bankama u Hrvatskoj, međutim, isto tako ukazujemo da je bankomatski poslovni model izuzetno zahtjevan i kompleksan te u lancu vrijednosti osim banaka sudjeluju i drugi dionici, primjerice procesorske kompanije, globalni platni sustavi, poslužitelji gotovinom, kompanije za održavanje, sigurnost itd. Ujedno, bankomatsko poslovanje podrazumijeva značajne troškove održavanja cjelokupnog lanca vrijednosti, kao i navedene kompleksne infrastrukture vrlo rasprostranjene mreže bankomata diljem Hrvatske - tumači PBZ. Kod njih naknada za podizanje gotovog novca debitnom karticom VISA Inspire na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj (nacionalna platna transakcija) iznosi 2,5 posto od iznosa plus 1,13 eura, na PBZ bankomatima je bez naknade.

Većina suzdržana

Erste banka samo je poručila da su naknade za dizanje novca na bankomatima druge banke - uobičajena praksa.

- Uobičajena je praksa da za transakcije podizanja gotovine na tuđim bankomatima banka prihvatitelj, koja je vlasnik bankomata, naplaćuje naknadu od banke izdavatelja kartice, a banka izdavatelj kartice naplaćuje naknadu od svog klijenta za tu transakciju. Tako će za transakcije tuđim karticama na Erste bankomatima banka izdavatelj kartice naplatiti naknadu, a Erste banka će svojim klijentima naplatiti naknadu ako podižu gotovinu na bankomatima koji nisu dio Erste grupacije. U slučaju podizanja gotovine debitnim karticama Erste banke u Hrvatskoj na bankomatima drugih banaka, unutar MBNet mreže naknada iznosi 0,93 eura plus 2 posto od iznosa transakcije. Za transakcije podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka izvan MBNET mreže u Hrvatskoj i u inozemstvu naknada je jedinstvena i iznosi 1,19 eura plus 2,5 posto od iznosa transakcije - kažu u Ersteu. Tako će vlasnik debitne kartice Erste banke za podizanje 10 eura na bankomatu druge banke u Hrvatskoj unutar MBNET-a platiti 1,13 eura, a izvan MBNET mreže 1,44 eura. Ako podiže 100 eura, platit će 2,93 eura naknade na bankomatu druge banke u Hrvatskoj unutar MBNET-a, a izvan MBNET mreže 3,69 eura. U slučaju podizanja gotovine kreditnim karticama koje izdaje Erste u Hrvatskoj naknada iznosi 3,5 posto minimalno 4 eura za Mastercard i Visa kreditne kartice te 5,9 posto minimalno 4 eura za Diners Club kartice.

Iz OTP-a poručuju da imaju razgranatu mrežu od trenutačno 438 bankomata, te i oni navode da je "održavanje bankomatske mreže vrlo zahtjevno i s troškovne, ali i organizacijske strane, jer uključuje i manipulaciju gotovinom, zaštitu i redovnu tehničku podršku i servis svakog pojedinog uređaja, uz redovite troškove električne energije, telekomunikacije, kao i najma za bankomate smještene van poslovnica". Naknada za podizanje gotovine debitnim karticama OTP banke na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu, osim na bankomatima članica Grupe, iznosi 2,5 posto, a najmanje 3,32 eura ili protuvrijednost u drugoj valuti.

Iz Addiko banke su poručili da svojim klijentima ne naplaćuju podizanje gotovog novca na svojim bankomatima. Redovna pak naknada za podizanje gotovog novca na bankomatima drugih banaka debitnom karticom za fizičke osobe u zemlji i inozemstvu iznosi 2,5 posto plus 2,50 eura. n