Ministar financija Marko Primorac najavio je zakonsko rješenje prema kojem će se bankama zabranjivati naplata naknade za uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja računa u banci na koji građani primaju plaću ili mirovinu. Kada zakon stupi na snagu, banke neće smjeti naplaćivati ni uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, polaganje gotovine, osim obrade kovanica, priljev nacionalnih i prekograničnih transakcija u eurima, zatim izdavanje i korištenje debitne kartice te uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom. Dodatno će se, kazao je ministar, omogućiti besplatno podizanje gotovine na šalterima banaka ili bankomatima, dok će se umirovljenicima i osjetljivim skupinama omogućiti besplatno podizanje gotovine na šalterima i bankomatima banke koja vodi takav račun.

Riječ je zapravo o zabrani naplaćivanja više bankarskih usluga, gdje je naravno račun klijenta ključna jer je on bankama najizdašniji izvor prihoda na koji vežu sve druge naplative usluge. Iako su bankari još po prvotnoj najavi tog zakonskog rješenja, koja se poklopila s HNB-ovim zahtjevom da izrade metodologiju formiranja naknada (tzv. okružnica), reagirali tako što su najavili nova povećanja naknada, sada su se, čini se, povukli. Dio je banaka već odustao od poskupljenja, druge su na tom tragu, a ni proširena verzija besplatnih usluga nije naišla na veći otpor bankarskog lobija.

Potez za pohvalu

Guverner Vujčić, koji je i organizirao sastanak u HNB-u da bi banke “uvjeravao” da naknade ne dižu, te ministar Primorac, koji je inzistira na besplatnim uslugama, uspjeli su zasad obuzdati poskupljenja. No, kažu upućeni, ključna riječ je “zasad”. Naime, dio usluga koje je Primorac najavio da će biti besplatne ionako se u dijelu banaka ne naplaćuju. Prava se borba vodi oko opsega ovog “baznog” računa, jer je u prvotnoj varijanti bilo zamišljeno da se na njega veže određeni opseg također besplatnih usluga, što je banke najviše zaboljelo. Koliki je opseg usluga “dogovoren” i je li ipak smanjen na bankama “prihvatljivu” mjeru pa zato šute, ostaje vidjeti. Možda ih je ministar podsjetio da ima asa u rukavu - rješenje koje im je bolje da izbjegnu - kao što je porez na profit, aktivu ili nešto slično. Moguće je i da su skuplje tarife samo privremeno suspendirane te će ih po potrebi bankari samo izvaditi iz ladica.

U svakom slučaju, zakonski definirana zabrana da se za obavezan račun ne smije naplaćivati naknada bit će veliki pomak te je apsolutno za pozdraviti da je Vlada konačno i ovo pitanje stavila na dnevni red.

Iz Hrvatske udruge banaka kratko su komentirali da će prijedlog najavljenog zakonskog rješenja temeljito analizirati čim bude dostupan u cijelosti te konstruktivno sudjelovati u javnom savjetovanju. “Nakon predstavljanja cjelovitog zakonskog rješenja i analize istog, bit će poznatiji učinci što će omogućiti precizniju procjenu utjecaja na poslovanje banaka”, znakovito kažu u HUB-u. No, savjetovanje će im slabo pomoći ako je Vlada zacrtala da će im ograničiti moć. Uz to, u ograničavanju samovolje banaka vladajući vjerojatno mogu računati i na širi politički konsenzus.

I neke veće poslovne banke smo pitali kako vide ovaj zakonski prijedlog, te hoće li ono prihoda što izgube - ako se glavni račun neće naplaćivati - prevaliti opet na korisnike kroz cijene drugih usluga. Odgovori koje smo dobili i dalje su u pomirbenom tonu. Banke, da parafraziramo, sada odjednom razumiju aktualni trenutak i žele dati doprinos društvu i boljem životu građana. HNB je već najavio da uvodi makroprudencijalne mjere za otežano kreditiranje, a moguće je da im je možda dao na znanje da bi u pripremi mogli biti i dodatni kapitalni zahtjevi i jačanje regulatorne stege budu li dodatno dizale cjenike. Tu hipotezu iz HNB-a nisu željeli komentirati, niti otkriti što je od spomenutih “alata i argumenata” bilo na stolu.

Što kažu banke?

Iz OTP-a poručuju da u ponudi već imaju osnovni paket koji uključuje vođenje računa i online bankarstvo koje je u potpunosti besplatno. Imaju, kažu, još paketa, za studente i srednjoškolce, socijalni paket, koji su besplatni. Kažu i da većinu nabrojenih usluga (koje spominje ministar op.a.) već ni ne naplaćuju, a podsjećaju i da su odustali od dizanja naknada, kako je bilo najavljeno s 1. travnja. “Svjesni smo izazova s kojima se suočavamo, jer su naši operativni troškovi poslovanja u stalnom porastu, međutim, razumijemo da su okolnosti u društvu takve da građani sve teže podnose inflatorni pritisak i rast životnih troškova u svim segmentima”, tvrdi OTP.

Iz PBZ-a poručuju da će postupiti sukladno zakonu kad bude donesen, a detaljnije će, kažu, moći procijeniti efekte kad sve izmjene budu u potpunosti poznate. Kažu i da nisu namjeravali povećavati naknade ove godine, te da imaju najkonkurentnije naknade zbog čega najviše građana ima otvoren tekući račun upravo kod njih. Naknada za vođenje računa u eurima kreće se od 0,97 eura do 1,61 eura mjesečno, a dio je bez naknade. Idu s planiranom primjenom objavljene Tarife s 1. kolovoza, nakon što dobiju povratnu informaciju regulatora.

Iz Erste banke poručuju da će sudjelovati u procesu javnog savjetovanja, te prilagoditi svoje poslovanje konačnom zakonskom rješenju. Kažu da dok nisu poznati detalji zakonskog prijedloga, uključujući i usluge koje će u konačnici biti obuhvaćene, prerano je za konkretnije zaključke o njegovom utjecaju na prihodovnu stranu i poslovanje banke u cjelini. Zaključuju da dio usluga koje bi trebao obuhvatiti zakonski prijedlog, Erste banka građanima niti sada ne naplaćuje.