Nakon što je Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo optužnicu protiv dvoje nekadašnjih zaposlenika bankarske poslovnice u Pitomači zbog izvlačenja više od 5,1 milijuna eura od štediša tijekom sedmogodišnjeg razdoblja od 2012. do 2019. lokalni mediji došli do zanimljivih detalja cijelog slučaja o kojem se pisalo prije šest godina kada je otkriven skandal.

Riječ o bivšem šefu poslovnice Slatinske banke u Pitomači i lokalnom HDZ-ovom kadru Nevenu Bedekoviću (54) te višoj bankarskoj blagajnici (42), objavio je koprivnički portal Danica.hr. Prema javno dostupnim podacima Bedeković je svojedobno bio i HDZ-ov član općinskog vijeća u Pitomači, aktivan u raznim lokalnim sportskim klubovima i organizacijama. Njih dvoje se terete za kaznena djela zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju za što je predviđena kazna zatvora od jedne do 10 godina te krivotvorenje isprava nedjelo koje se kažnjava zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Prema optužnici, dvojac se tereti da je od ožujka 2012. do srpnja 2019. godine sustavno prisvajao sredstva s računa klijenata u njihovoj poslovnici u Pitomači. Istragom je utvrđeno da su izvršili 150 neovlaštenih transakcija, prijevremeno raskidali oročene depozite klijenata bez njihova znanja i suglasnosti krivotvorenjem potpisa na isplatnim dokumentima.

Bivši voditelj poslovnice tereti se da je među spornim transakcijama prisvojio 3,6 milijuna eura kroz neovlaštene isplate s različitih računa klijenata. Tužiteljstvo tvrdi da je par bankara manipulirao kamatnim stopama za rentnu štednju određenih klijenata, zaobilazeći redovne procedure i odobrenja nadređenih, što je rezultiralo nezakonitim isplatama od približno 96.000 eura. Istražitelji su došli do informacija da su na ugovorenu rentnu štednju vlastih članova obitelji obračunavali kamatu višu od legalne kamate odobrene odlukama Uprave banke.

U zasebnoj prijevari, tadašnji šef poslovnice prisvojio je dodatnih 1,2 milijuna eura tako što je uzimao depozite klijenata bez evidentiranja u računalnom sustavu banke. Prema dovršenoj istrazi tužiteljstva, ovu je prijevaru izvršio u 34 navrata tako što je klijentima predavao službenu dokumentaciju o depozitima, dok je duplikate dokumenata i primljeni novac zadržavao za sebe.

Na marginama cijelog slučaja još se krajem 2019. spominjalo pismo koje su iz Uprave banke predočili jednoj zaposlenici kada je bila suočena s nestankom novca klijenata. Zbog nestanka novca u Slatinskoj banci tada je otkaz dobilo, suspendirano ili smijenjeno desetak ljudi, među kojima u bili i dvoje članova uprave. Iz Uprave su potvrdili da su svi oštećeni klijenti namireni što je inače i jamstvena praksa u poslovanju banaka. No, kad je u pitanju sudska praksa pravni stručnjaci dosad su isticali da je u sferi gospodarskog kaznenog prava najveći broj oslobađajućih presuda upravo za zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju. To se najčešće povezuje sa složenim sudskim postupcima, neujednačenim tumačenjem detalja kaznenog djela, poput imovinske koristi i štete, s dokazima tužiteljstva i vještačenjima eksperata koji prečesto padaju na domaćim sudovima.