
Slovenci zakonom zabranili dvojni rad liječnika, kod nas još nema ni pravilnika
Bit će važno pravilnik dosljedno primjenjivati u praksi i kazniti one koji ga prekrše
Dok se u Hrvatskoj od nove ministrice zdravstva očekuje donošenje pravilnika koji bi trebao urediti pravila dvojnog rada liječnika u privatnoj praksi, Slovenija je ovih dana takav rad zabranila - zakonom. Slovenski liječnici zaposleni u javnim ustanovama neće više smjeti raditi i u privatnim klinikama, osim iznimno, ali će se zato poticati na veći angažman u javnim bolnicama u kojima rade. Vlasti susjedne države opravdale su takav rigorozan zakon namjerom spasa sustava javnog zdravstva, tvrdeći da će takav model dugoročno otkloniti kronične bolesti tamošnjeg zdravstva.
Zakon se odnosi i na druge zdravstvene djelatnike, a osim regulacije javnog i privatnog rada uređuje mehanizme mjerenja radnog opterećenja liječnika kako bi se jasno vidjelo tko koliko radi i ravnomjernije rasporedile obaveze među zaposlenima. Reakcije su različite, pa su protivnici takvog zakona već najavili ustavnu tužbu. Hrvatska ministrica zdravstva Irena Hrstić pravilnikom o dvojnom radu liječnika počela se baviti i prije dolaska na tu dužnost, a početkom prosinca najavila je da će taj dokument biti gotov "najviše u mjesec dana". Rok koji je zadala sama sebi davno je prošao, a pravilnika u javnosti još nema, što potvrđuje o kakvoj se škakljivoj temi radi. Na naše pitanje kada će pravilnik napokon biti objavljen, iz Ministarstva zdravstva odgovaraju kako je "pravilnik trenutno u izradi s obzirom na to da obuhvaća velik niz parametara koji se moraju uzeti u obzir, uz adekvatno izrađenu metodologiju izvršenja usluga na temelju koje će se ostvarivati pravo na dobivanje dozvole za dopunski rad". Na njemu se, kažu, intenzivno radi te će javnost uskoro biti informirana o datumu prezentacije, prije upućivanja u e-savjetovanje.
Javnozdravstveni stručnjaci ne očekuju da će taj akt donijeti drastična rješenja kao u susjednoj Sloveniji, ali neovisno o tome poručuju da je ključno da se nova pravila, ma kakva bila, dosljedno primjenjuju.
- Slovenci su puno odlučniji od nas, dok smo mi tu lažno obzirni - komentira prof. dr. Ranko Stevanović, stručnjak javnog zdravstva i predsjednik Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva. On poziva na stvaranje regulatornog okvira koji će se doista primjenjivati, a prije svega uvažavati potrebe pacijenata. Slovenija je u tom pogledu donijela drastičan i rigorozan potez, ali to sigurno, ističe, nije učinila olako, bez ozbiljnih razloga, kakvi postoje i kod nas.
- Kad bi se poštovala regulativa, sve bi bilo drukčije. Sigurno ima prostora da se u jednom dobro reguliranom sustavu može raditi i privatno. Međutim, profesori, osobito ako su vlasnici privatnih klinika, rijetko su kad na klinici. Ako uz to rade još u četiri poliklinike, uz ostale obveze koje imaju na klinici, na fakultetu, pisanje znanstvenih radova, sve se to čini pomalo smiješno -ilustrira Stevanović. Nije mu, kaže, sporno da doktori rade privatno, ako na svojoj listi čekanja u bolnici nemaju nikoga.
No za razliku od Slovenaca, Hrvati su genijalci kad treba ignorirati regulativu, logiku i moral, pa se tako ono što je potpuno neprihvatljivo i neetično – da doktor koji radi u državnoj ustanovi na bilo koji način usmjerava pacijenta privatno, bilo to i neizravno, kroz društvene mreže, preko sestre ili na neki drugi način – kod nas uvriježilo gotovo kao pravilo.
- Slovenci su sigurno imali puno manje ovih problema, ali su odlučili iz vrlo sličnih razloga da se ljudi opredijele hoće li raditi u bolnici ili privatno. Doktor koji ozbiljno radi na klinici od 8 do 16 sati jednostavno nema snage raditi još i privatno - navodi Stevanović.
Donijeti pravilnik pritom nije dovoljno. Treba ga i dosljedno primjenjivati u praksi, a to znači da svatko tko se ogriješi o propise treba biti kažnjen.
- Kad se uvede pravilo da bez iznimki i olakotnih okolnosti budu kažnjeni svi koji naprave grešku, onda ćemo nešto postići. Onda ćete dobro razmisliti da uz plaću od 4000 ili 5000 eura riskirate da radom u privatnoj poliklinici platite kaznu od 20 ili 50 tisuća eura - ističe.
Rad u privatnoj praksi vrlo je osjetljivo područje, gdje se prepliće puno interesa. Ali donositelju novog pravilnika na prvom mjestu moralo bi biti javno zdravstvo, zdravlje naroda, a tek onda sloboda i mogućnost dodatnog rada, veli naš sugovornik.
Važno je pritom ustrojiti jasne kriterije, odnosno predvidjeti sva mjesta gdje je moguć sukob interesa, i koje su sankcije ako se to dogodi.
- Kazna u današnje vrijeme ne može biti manja od jedne profesorske plaće, što je 5000 eura. Ako bi pojedinac bio kažnjen u rasponu od 5000 do 50.000 eura, a privatna ustanova od 50.000 do 500.000 eura, sve bi došlo na svoje za 24 sata - smatra Stevanović.
Ideja Slovenaca da se liječnike više angažira u javnim ustanovama posve mu je prihvatljiva.
- Ako već imaju toliko snage i kapaciteta, neka rade više u svojoj ustanovi i budu za to dodatno plaćeni. Ako netko napravi jednu ortopedsku operaciju više taj dan, trebao bi dobiti 200 eura više, pa bi oni kojima trebaju novci stvarno radili - zaključuje.