Sprječavanje sukoba, održivi razvoj i pravedniji i inkluzivniji sustav globalnog upravljanja trebaju biti u fokusu međunarodne zajednice, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković u Ujedinjenim narodima.

“Svijet je danas suočen s alarmantnim rastom sukoba. Duh suradnje koji je dugo bio temelj međunarodnih odnosa, a utjelovljen je u Ujedinjenim narodima, pod velikim je pritiskom", upozorio je Plenković na Općoj skupštini UN-a u New Yorku.

Članice su u nedjelju usvojile "Pakt za budućnost", dokument kojim su se obvezale na jačanje multilateralizma radi "bolje budućnosti za cijelo čovječanstvo". Pakt na više od 20 stranica sadržava 56 mjera u raznim područjima - multilateralizma, poštovanja povelje UN-a i održanja mira, reforme međunarodnih financijskih institucija i Vijeća sigurnosti UN-a, borbe protiv klimatskih promjena, razoružanja i razvoja umjetne inteligencije.

Plenković je u govoru rekao da u je u turbulentnim vremenima povratak povjerenja i solidarnosti "imperativ" i izdvojio tri ključna područja koja trebaju kolektivnu pozornost. "Prvo, sprječavanje sukoba je hitnije nego ikad prije. Naše iskustvo u Hrvatskoj podsjeća nas na važnost ranog djelovanja i diplomacije kako bi se spriječila nepotrebna patnja", rekao je premijer. "Drugo, ne smijemo se kolebati u našoj predanosti održivom razvoju. Klimatska akcija, zaštita bioraznolikosti i zaustavljanje uništenja okoliša ključni su za naše preživljavanje", dodao je. "Treće, moramo težiti pravednijem i inkluzivnijem svjetskom sustavu upravljanja. Međunarodne organizacije moraju evoluirati kako bi bile reprezentativnije, promicale ljudska prava i društveni razvoj koji odražava raznolikost nacija svijeta", kazao je Plenković. "Vrijeme za djelovanje je sada. Hrvatska je spremna pridonositi pravednijem, miroljubivom i održivom svjetskom poretku", zaključio je Plenković.

“Pakt za budućnost" usvojen je unatoč protivljenju nekolicine zemalja, među kojima je i Rusija. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres još je 2021. lansirao zamisao o "Samitu budućnosti", kada ga je predstavio kao "jedinstvenu priliku" za izmjenu tijeka ljudske povijesti. U sklopu uvoda u godišnje okupljanje članica Opće skupštine UN-a, koja počinje u utorak, u nedjelju i ponedjeljak na tom se samitu očekuje više desetaka šefova vlada u država. Nakon teških pregovora do posljednjeg trenutka Rusija je u nedjelju iskazivala javno protivljenje tekstu, no nije spriječila njegovo usvajanje konsenzusom.

“To se ne može smatrati multilateralizmom, jer nitko nije zadovoljan ovim tekstom", izjavio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin. Rusija je, uz potporu Bjelorusije, Irana, Sjeverne Koreje, Nikaragve i Sirije, željela predstaviti amandman kojim se potvrđuje da UN "ne može intervenirati" u "unutarnje" stvari država, no velika većina članova Skupštine odbila je uzeti u obzir taj prijedlog. Prije početka samita Antonio Guterres je izrazio određenu frustraciju zbog sadržaja teksta, pozvavši države članice da iskažu "viziju" i "odvažnost", a možda i "maksimalnu ambiciju" kako bi se osnažile "zastarjele" međunarodne institucije "koje više nisu sposobne učinkovito odgovoriti na aktualne prijetnje".