Jug Europe uzvraća udarac? Njemačka privreda u problemima, Španjolska dominira
U industrijskom i tehnološkom razvoju i dalje dominiraju Njemačka i Francuska, kaže pak analitičar Damir Novotny
U prošloj financijskoj krizi iz 2008. i 2009. njemačka industrijska mašina funkcionirala je besprijekorno, dok su zemlje pogrdno nazvane kraticom "PIIGS" - Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska - smatrane problematičnima, zaduženima i slabije perspektivnima. Sada situacija djeluje obrnuto: njemačka se privreda pokazala ranjiva i podložna energetskom šoku koji se sastojao od uskrate jeftinog ruskog plina. Čim je ta slavina zavrnuta, njemačka je ekonomija počela kašljati te se od motora eurozone pretvorila u problem. S druge strane, dominantno uslužne ekonomije Španjolska, Portugal, Italija, Grčka pokazuju otpornost, pri čemu najbrže raste Španjolska, kao nova perjanica, veliko i snažno gospodarstvo. Izgleda kao da jug Europe ova kriza izazvana i geopolitičkim razlozima pogađa manje. Ekonomske se performanse prelijevaju i na polje politike ili obratno. Europa ima krizu liderstva. Nekadašnje perjanice, poput Njemačke, gotovo da gube identitet zemalja predvodnica. I Francuska je u svojevrsnoj političkoj i socijalnoj krizi, pa se službeni Pariz želi nametnuti vojno. S druge strane, španjolski premijer Pedro Sanchez bez problema solira te se suprotstavio Trumpovim carinskim ucjenama, a odbio je i NATO-ov zahtjev o pet posto izdvajanja BDP-a za obranu. Talijanska premijerka Meloni također je ojačala svoju političku poziciju. "Zaboravila" je Trumpa i okrenula se europskim partnerima. Traži i fiskalno izuzeće za druge proračunske izdatke, izuzev vojnih. Španjolska je suvereno odlučila da će za obranu izdvojiti "koliko može", tek dva posto u traženom roku.
Kriza liderstva
Te zemlje nisu toliko ovisne o spomenutim energentima, imaju domaću proizvodnju, hrane, pića, tekstila, luksuznih brendova, za kojima je potražnja neelastična. Temelj rasta ipak im je domaća potražnja, potrošnja građana, kojima domaća proizvodnja ima nešto ponuditi. Uz, naravno, snažan uslužni sektor i turizam koji se prilagodio cjenovno. Što se tiče inflacije, najveći su problem nove članice, Hrvatska, a sada i Bugarska. Hrvatska je specifična jer je naš rast također pogonjen domaćom potražnjom, turizmom i stilom života, koji se, međutim, ne hrani domaćom proizvodnjom, nego uvozom i mahom rastom plaća i poslova na proračunu. Monetarna politika ECB-a koja zateže tako sada manje odgovara jednoj Njemačkoj kojoj treba pogonsko gorivo, doslovno i preneseno, dok je bržerastućim zemljama svejedno ili im pak odgovara da ECB počne hladiti ekonomiju. Eurozona je, dakle, ekonomski heterogeno područje, iako zajedno u prosjeku pati od relativno visoke inflacije i niskog rasta. Zato ECB gleda da prije svega pokuša ostvariti svoj temeljni cilj - stabilnost cijena. Počinje opet dizati ključne stope kako bi zauzdala inflaciju, no pitanje je koliko će, s obzirom na energetske šokove i inflaciju ponude, u tome i uspjeti. S instrumentarijem koji ima, a to su kanal kamatnjaka i kredita, utječe, naime, isključivo na potražnju.
Ekonomski analitičar Damir Novotny ne slaže se da bivši "PIIGS" u ovoj krizi "uzvraća udarac". Kaže da se razlikovna crta među ekonomijama Europe ne može povući na taj način, nego ovisno o tome koliko neka zemlja ima ili nema jaku industriju te koliko ulaže i napreduje u tehnološkom smislu. A tu su, veli, i dalje na prvom mjestu Njemačka i Francuska. Iako, najuspješnijom ekonomijom Europe smatra – Italiju. Kaže da Njemačka trenutačno ulaže golem novac u tranziciju u energetici i industriji, koju orijentira prema vojnim potrebama.
Vojni sektor
- Rastuća vojna industrija djeluje onda i na civilnu, nažalost.
Ja bih volio da se proizvodi više civilno nego vojno, ali se proizvodi vojno, i to je činjenica. U tome se, dakle, sastoji snažan zaokret u njemačkoj industriji, koja se okreće prema proizvodnji za vojne potrebe. Nema neke jasne inverzije u odnosu na situaciju iz prošle krize. Španjolska ekonomija raste, prije svega zbog poljoprivrede i turizma, ali ima i svojih problema, dok se po meni više od Španjolske ističe Italija, koja možda ima dugove, ali ima i jaku industriju te je praktički najuspješnija ekonomija Europe. Rast im vuku male i srednje firme. U Njemačkoj su u krizi kompanije koje su bile oslonjene na autoindustriju i one koje su bile oslonjene na jeftinu energiju iz Rusije. Taj segment je u problemima i mora se restrukturirati. U autoindustriji je plan smanjivanje broja radnika i povećanja broja radnih sati tjedno. No, unatoč tome, ne bih stao iza teze da dominantno uslužne ekonomije sada prednjače. Europa mora brzo prihvatiti nove tehnologije i na njima graditi budućnost. Španjolska doduše, uz snažnu poljoprivredu i turizam, ima i prehrambenu industriju, kao i tekstilnu. Portugal ima nešto drukčiju strukturu ekonomije i jaku kožarsku industriju. Nama bi trebala biti interesantna transformacija ekonomija Irske, Danske, Švedske i Poljske u pravcu industrije i tehnološkog razvoja. Mi smo pak jako mala zemlja koja zapravo može živjeti na ovoj razini blagostanja – i s puno nerada. Možemo ovako živjeti i od malo turizma: mjesec dana turizma i živi se ostatak godine. Imamo nešto industrije, ali to je jako skromno. Hrvatska bi mogla i trebala biti energetski snažna zemlja jer ima resursa da bi mogla biti energetski neovisna pa to nije - zaključuje Novotny.
Novotny kaže da do prelijevanja rasta cijena s energije prema hrani i šire ne bi trebalo doći.
- Cijena nafte je pala i ne treba tu dizati neku paniku. Neće se ništa bitno dogoditi. Vladin grč oko mjera treba popustiti i treba tržište pustiti da funkcionira, jer ove cijene nafte od 80 do 90 dolara nisu nikakav šok. ECB je odlučio zadržati ključne stope na ovoj razini jer to malo inflacije očito koristi svima. Ne očekujem tu neku eskalaciju cijena - navodi Novotny.
