Radit ćete duže, izdvajati više, a država vam više neće jamčiti jednako izdašne mirovine kao dosad. Osnovna je to poruka prijedloga mirovinske reforme koju je nedavno njemački kancelar Friedrich Merz predstavio Bundestagu, a na koji prosječni Nijemac gleda sa strepnjom.

Stanovništvo stari

Reforma koju Merz zagovara predviđa postupno podizanje dobi za odlazak u mirovinu, uz vezanje buduće starosne granice uz očekivani životni vijek. Što dugoročno znači da bi generacija rođena 2021. u mirovinu išla s navršenih 70 godina života. Uz to predviđa se i ukidanje mogućnosti ranijeg umirovljenja bez penalizacije nakon 45 godina staža te uvođenje obveznog kapitaliziranog dijela mirovine u koju bi zaposlenici izdvajali dodatnih 2 posto brutoplaće. Ujedno, sustav doprinosa širi se i na državne službenike te dio samozaposlenih kako bi se povećala baza ljudi koji financiraju njemački mirovinski sustav.

Ovi bolni rezovi koje predviđa reforma mirovinskog sustava prouzročeni su samo jednom činjenicom. Broj stanovnika u Njemačkoj se smanjuje, a prosječna dob stanovnika raste. Institut njemačkog gospodarstva IW procjenjuje kako će se u sljedećih deset godina broj radno sposobnih stanovnika smanjiti za 4,3 milijuna, a broj stanovnika do 2040. past će na ispod 82 milijuna.

- Njemačka se ne nalazi pred snažnim demografskim promjenama, Njemačka se nalazi u sred njih - rekao je Holger Schaefer iz IW-a.

Njemačka i danas ima jedno od najstarijih stanovništva u Europi, a situacija se dodatno komplicira činjenicom da pripadnici baby boom generacije, ljudi rođenih između 1946. i 1964. odlaze najkasnije za deset godina u mirovinu. Naime, nakon Drugog svjetskog rata Njemačka je doživjela veliki demografski rast, i upravo je od sredine četrdesetih do sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća rođeno znatno više djece nego u generacijama koje su došle kasnije. Što znači da će broj umirovljenika značajno i brzo porasti, znatno više nego broj novozaposlenih koji ulaze u sustav i iz čijih bi se doprinosa trebale financirati mirovine.

Slom sustava

Kada je pedesetih godina prošlog stoljeća kreiran njemački mirovinski sustav, prosječni životni vijek bio je znatno kraći nego danas. Sve je planirano s idejom kako će umirovljenici živjeti još pet-deset godina nakon odlaska s posla, no situacija je danas znatno drukčija. Umirovljenici u prosjeku primaju mirovine i više od dvadeset godina, a broj novozaposlenih, odnosno ljudi koji uplaćuju doprinose mirovinskom sustavu, neprestano pada. Dok je prije tridesetak godina 100 radnika financiralo 25 umirovljenika, danas na 100 radnika "otpada" između 45 i 50 koji su u mirovini. I taj sustav više ne može funkcionirati.

Kako bi iznašla neko rješenje, država može povećavati doprinose, povećavati poreze, smanjivati mirovine ili povećati dob i postrožiti uvjete za umirovljenje. Merzova reforma kombinacija je svih nabrojenih rješenja.

Naravno, bolni rezovi kod birača nikada nisu dobrodošli, a u Njemačkoj postoje tri područja koja svaka vlada nastoji izbjegavati što je moguće više. Mirovine, porezi i zdravstvo. Merz je upravo zagrebao sva tri. Uz reformu mirovinskog sustava najavio je i reformu poreznog i zdravstvenog sustava kako bi njemačko gospodarstvo izvukao iz dugotrajne stagnacije. I pitanje je hoće li, i kako, to politički preživjeti.