Mjesta za ručnike na plažama ima i više nego dovoljno, ponuda za smještaj po 20 ili 30 posto manjim cijenama također, a ima i polemike koliko je "srpanjska rupa" ove godine "progutala" turista. I lani je ljeto bilo u minusu u odnosu na godinu ranije. U Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) kažu kako na dnevnoj bazi u Hrvatskoj ima oko milijun gostiju, no podatke za srpanj dat će tek početkom kolovoza pa smo trenutnu situaciju provjerili u sustavu turističkih zajednica.

Vidljive oscilacije

U Turističkoj zajednici Istarske županije navode kako su u prvih 20 dana srpnja na Poluotoku imali oko 740.000 turista te oko 4,7 milijuna noćenja te neznatno manji broj noćenja nego lani. Srpanj je do sada hotelima i kampovima donio otprilike isti broj noćenja, dok je nekih 4 posto noćenja u minusu obiteljski smještaj. Od početka godine Istra tako s 2,6 milijuna dolazaka i 13,4 milijuna noćenja drži "prolazno vrijeme" od jedan posto više dolazaka i isti broj noćenja kao 2025. Na Kvarneru je prema podacima Turističke zajednice (TZ) Kvarnera od 1. do 20. srpnja ostvareno 474.115 dolazaka što je 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine te nešto manje od 3 milijuna noćenja, odnosno jedan posto manje. Od početka godine kvarnerska je regija imala 1,6 milijuna gostiju što je jedan posto više, te oko 7,5 milijuna noćenja, odnosno jedan posto manje nego lani. Direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak ne nedavnom je koordinacijskom sastanku ovdašnjih TZ-ova s HTZ-om, lijepo ilustrirao ovogodišnju sezonu - čudna, zahtjevna i turbulentna, s vidljivim oscilacijama u dolascima, noćenjima, strukturi gostiju i potražnji.

- Došli smo do točke očitog disbalansa ponude i potražnje, koji smo djelomično i sami uzrokovali. No, vremena za ispravak anomalija još ima. Zdrav je i dobar zadarski turizam, nema pretjeranih cjenovnih odstupanja, a sve pogreške možemo još uvijek ispraviti, kazao je novi direktor TZ-a Zadarske županije osvrnuvši se na nelegalno iznajmljivanje, koje posebno komercijalnom dijelu stvara veliki problem i prikazuje nerealnu sliku turizma. "To je naš glavni problem, a ne cijene, nedostatak ponude ili overbooking", zaključio je Čvrljak. Inače, početak srpnja je u samom Zadru donio određeni minus u noćenjima.

Podaci Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije pokazuju kako je u najjužnijoj hrvatskoj županiji u prvih 20 dana srpnja boravilo oko 266.000 turista što znači nekih 1,4 posto manje nego lani u isto vrijeme, a ostvareno je milijun i 215 tisuća noćenja, odnosno 40-ak tisuća noćenja manje. To znači minus u noćenjima od oko 3 posto u odnosu na prošlu godinu. Ukupno je od početka godine do 20. srpnja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji boravilo gotovo 1,1 milijun gostiju ili isti broj kao i lani koji su ostvarili nešto više od 4 milijuna noćenja ili jedan posto manje. Zanimljivo je kako je na ovom području najveći promet u prvih 20 dana srpnja bio u obiteljskom smještaju u kojem je ostvareno oko 590.000 noćenja ili 4 posto manje, dok su hoteli imali oko 372.000 noćenja što je oko 1,5 posto manje. Što se tiče Splitsko-dalmatinske županije, u komercijalnom smještaju su u prva dva tjedna, dakle, do 15. srpnja, imali oko 2,3 milijuna noćenja ili jedna posto više nego lani. Iznajmljivači su na lanjskih milijun i pol noćenja, a blizu pola milijuna ili jedan posto više su ostvarili hoteli. Prema podacima Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, od početka godine su tako u ovoj županiji sa 1,6 milijuna gostiju i 7 milijuna noćenja, točno na lanjskim brojkama, s time da su hoteli čak i neznatno rasli po broju noćenja. Obiteljski smještaj, koji čini najveći dio, čak 3,7 milijuna noćenja se također drži na lanjskoj razini, dok u u manjem padu kampovi kojih u ovoj županiji ustvari i nema puno.

Silazna putanja

Dakle, "srpanjska rupa" ove godine nije donijela nekakav spektakularan pad, no on kod većine ovih županija postoji. Problem je, međutim, što je to nastavak silazne putanje koja je zabilježena već i lani. Komentirajući dosadašnji tijek sezone, konzultant za obiteljski smještaj Nedo Pinezić, osvrnuo se na pokazatelje za kvarnersku regiju. Snažan pad u lipnju, bez obzira na raspored blagdana, ističe, upućuje na izostanak organiziranih autobusnih grupa. Riječ je pretežito o umirovljenicima iz Austrije i Njemačke koji u ovom razdoblju tradicionalno popunjavaju hotelske kapacitete.

- Što se tiče srpnja, u ovom se mjesecu ostvaruje 26 do 28 posto ukupnoga godišnjeg turističkog prometa, zbog čega je svaki postotak plusa ili minusa iznimno važan. Jednako je važan i trend u razdoblju od dvije do tri godine, a na Kvarneru, nažalost, bilježimo negativan trend. Pad broja dolazaka i noćenja nastavio se i u prva dva tjedna srpnja. Bilježimo 1,9 posto manje dolazaka i 1,2 posto manje noćenja, što znači da su došla 6.283 gosta manje, uz manjak od 26.140 noćenja. Kada se ostvarenja u prvih 15 dana srpnja usporede s 2024. godinom, pad je još izraženiji pa iznosi minus od 7,5 posto u dolascima i 3,4 posto u noćenjima. U samo dvije godine, u istom smo razdoblju izgubili 32.509 gostiju i 100.366 noćenja. Slikovito rečeno, u prvih 15 dana srpnja ove godine ostao nam je prazan 6.691 krevet u usporedbi s istim razdobljem 2024. Pretočeno u hotelske kapacitete, uz prosječnu veličinu hotela od 150 kreveta, to znači da su u prvoj polovini srpnja u PGŽ-u "prazna" ostala 44 hotela, slikovito je ukazao Pinezić. Dodao je kako razdoblje "srpanjske rupe" zahtijeva proaktivan pristup resornog Ministarstva i HTZ-a u stimuliranju prometa domaćih gostiju, međutim, nekadašnjeg dobrog projekta Cro kartice se više skoro nitko - ni ne sjeća.

Granice prihvatljivog

Da će ovogodišnja turistička sezona općenito biti teška, bilo je jasno od početka godine, kaže Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Uz situaciju u Ukrajini, priču su dodatno otežali i sukobi na Bliskom istoku što je utjecalo na prometne pravce i aviolinije. Unatoč svemu, prvih pola godine se odradilo na lanjskim brojkama, dok srpanj ipak pokazuje nedostatke, doduše u granicama prihvatljivog.

- Minusi od dva ili tri posto su u granicama prihvatljivog, međutim, moramo biti jasni kako je pred nama dio godine u kojem imamo najveći broj gostiju i u kojem već i mali otklon u postocima znači veliki pad broja gostiju. Apsolutno se osjeti da je buking sporiji pa se i veliki dio prometa u srpnju odvio, i odvija se, u last-minutu. Znamo, međutim, kako prodaja kapaciteta u last-minutu znači i puno veću neizvjesnost hoće li se kapaciteti na kraju uopće i prodati. S druge strane, last-minute uvijek implicira i niže cijene pri čemu treba reći kako ove godine postoji velika razlika u last-minute ponudi u odnosu na prošle godine. Naime, ranije su takve ponude bile korektiv za nekih 20-ak posto zadnjih nepopunjenih kapaciteta koje se u zadnjem trenutku uz popust pokušalo popuniti. Danas je, međutim, situacija obrnuta. Za neke termine u kolovozu prodalo se tek 20 do 25 posto kapaciteta unaprijed, dok u last-minutu prodajemo 80 posto. To je situacija koja ljudima koji rade u prodajama i vlasnicima velikih hotelskih kuća znači veliko opterećenje jer nema garancije da će se prodaja na kraju i realizirati, ukazao je Žgomba. Rujan će, dodaje, vrlo vjerojatno biti dobar kao i proteklih godina, ali ako se dogodi pad u ostatku srpnja i kolovozu, to se u posezoni teško može nadoknaditi.

U takvoj situaciji, ukazuje naš sugovornik, evidentno je da će doći do pada u turističkoj potrošnji, i to po pitanju potrošnje samih gostiju u vanpansionu, kao i u vidu smanjenih prihoda pružatelja smještaja koji moraju diskontirati cijene da bi došli do gosta.