Porez na imovinu, oporezivanje bogatih, a s druge strane jačanje socijalne sigurnosti za građane, jedini je način da se suočimo s promjenama u svijetu kakav jest i kakav dolazi, poruka je koju je slavni američki profesor, ekonomist i nobelovac Paul Krugman, odaslao s online predavanja pod nazivom “Global Power, Geopolitics, and Europe in a Digital Age”, koje je održao na konferenciji “Economics of Digital Transformation, AI & Geopolitics” u Opatiji, u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Krugman je opisao da umjetna inteligencija i moderne tehnologije dovode do još veće razine okrupnjavanja kapitala u rukama malobrojnih, te do još većih nejednakosti. Pogotovo je tako u SAD-u, gdje je trenutno povijesno najveća razina koncentracije vlasništva i kapitala kod manjeg udjela stanovništva. Jedini način kako se boriti protiv toga je oporezivanje kapitala i bogatstva. Time će se, objasnio je, smanjiti razina nejednakosti, dok će se s druge strane osigurati sredstva za osiguranje socijalne mreže.

Krugman je govorio o tri velike svjetske sile, Kini, SAD-u i EU-u, te raspodjeli odnosa moći. Što se tiče SAD-a i Europe, podjednaka je razina tehnološke razvijenosti, dok je vojno SAD jači, što je posljedica dugotrajnog ulaganja u vojnu industriju. No, i ta je tehnologija, pokazalo se, već zastarjela. Na pitanje o budućnosti globalizacije, koja je trenutno zastala, te očekuje li njen nastavak ili daljnju “borbu”, nadigravanje velikih sila, koje će stalno dovoditi do ekonomskih prekida i problema, Krugman je odgovorio da je optimist. Bez obzira, kazao je, na poremećaje u globalnoj trgovini, carine i drugo, ipak kada se pogleda volumen svjetske trgovine, on u principu ne opada, nego ima kontinuitet i ustvari je u porastu. Ustvari, ne vidi da je došlo do prekida u globalizaciji, kao što se može činiti, već su, kaže, možda u tijeku tek procesi koji će dovesti do restrukturiranja globalizacije.

O velikom javnom dugu država, ali i privatnom, hoće li zaustaviti razvoj, Krugman kaže da je to ozbiljan problem prije svega jer je u svim razvijenim zemljama loša demografska struktura. Stanovništvo stari, što povećava troškove javnog sustava, a smanjuje se udio radno aktivne populacije. U tom smislu SAD i nije toliko u problemu, jer ima niske poreze u odnosu na BDP pa stoga kroz poreze mogu namiriti potrebne prihode, dok je situacija u Europi drukčija jer su porezi već visoki. Na pitanje treba li Europa razvijati vlastitiu Sillicon Valley, Krugman kaže da to ne bi trebao biti prioritet Europe, niti će to riješiti razvojne probleme. Ekonomski rast ionako ne proizlazi iz proizvodnje umjetne inteligencije i tih tehnologija u kojima su sada Kina i SAD jake, nego iz njihovog korištenja. Europa definitivno jest velesila, ima gotovo jednaku razinu proizvodnje kao SAD, zaključio je Krugman.