Bez povećanja produktivnosti, dostupnosti radne snage i regulatornog rasterećenja pritisci na profitabilnost i kapacitete hrvatskog cestovnog teretnog prijevoza nastavit će rasti, ističe Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u analitičkom prilogu Fokus tjedna.
Cestovni teretni prijevoz, kažu poslodavci, posljednjih godina prolazi kroz jednu od najvećih strukturnih promjena u novijoj povijesti. Sektor je istovremeno izložen rastu troškova rada, volatilnosti energenata, regulatornim promjenama i nestabilnim opskrbnim lancima, dok europska industrija i robna razmjena rastu sporije nego prije deset godina. Globalna trgovina više ne raste stabilno, nego kroz cikluse šokova, zbog čega opskrbni lanci postaju skuplji i manje predvidljivi, a upravo cestovni prijevoz preuzima najveći dio fleksibilnosti i prilagodbe, ističu iz HUP-a. Naglašavaju i kako je najveće ograničenje daljnjeg rasta sektora danas dostupnost radne snage.
Poslovni prihodi hrvatskog cestovnog prijevoza, kako su naveli, u pet godina porasli su 63,9 posto, no prihod po zaposlenom raste osjetno sporije, 34,4 posto, što upućuje na ograničen rast produktivnosti. Trošak rada raste po CAGR stopi od 11,4 posto, uz kontinuirani rast brutoplaća i administrativno povećanje minimalnih plaća koje pritišće sve ostale platne razrede. Budući da samo u Europi nedostaje gotovo pola milijuna profesionalnih vozača, sektor sve teže povećava kapacitete, upozorili su iz HUP-a.
Iz HUP-a ističu kako je poseban problem nekonkurentan sustav dnevnica, pa tako primjerice hrvatska dnevnica za rad na terenu iznosi 30 eura i nije mijenjana od 2019., u BiH doseže 50 eura, u Sloveniji 80 eura, a u Austriji čak 90 eura.