Hrvatska želi dugoročno održiv turizam, a ne nekontrolirani rast pod svaku cijenu
Pomak prema razumijevanju turizma kao sustava kojim se aktivno upravlja u Hrvatskoj je jasno vidljiv
Europska unija uskoro bi trebala dobiti prvu cjelovitu Strategiju za održivi turizam, a, uoči njezina usvajanja, ovog su tjedna zastupnici u Europskom parlamentu predstavili svoje prijedloge za uravnotežen model upravljanja turizmom. Budući da 80 posto putnika posjećuje samo 10 posto svjetskih odredišta, zastupnici predlažu smanjenje pritiska na mjesta s prekomjernim turizmom, uz ostalo, pronalaženjem načina da se posjetitelji preusmjere na manje poznate, nove ili udaljene destinacije.
Hrvatska zastupnica Nikolina Brnjac, izvjestiteljica u Odboru za promet i turizam, istaknula je važnost uvođenja sustavnog upravljanja turističkim destinacijama.
- Izvješće sada jasno traži izradu planova upravljanja destinacijama, koji se temelje na stvarnim kapacitetima prostora i konkretnim pokazateljima. To je ključno za zemlje poput Hrvatske, koje žele dugoročno održiv turizam, a ne nekontrolirani rast pod svaku cijenu - istaknula je Brnjac.
Izidora Marković Vukadin, znanstvenica s Instituta za turizam, kazala je kako je usvajanje Izvješća o turizmu u Europskom parlamentu važan signal daljnje institucionalizacije održivosti turizma na razini EU-a, ali i najava konkretnijih politika predstojećom Strategijom održivog turizma. Time se održivost jasno pozicionira kao razvojni okvir, a ne samo kao normativni zahtjev, pri čemu se naglasak stavlja na upravljanje, a ne isključivo na ograničavanje rasta.
- Hrvatska već ima relativno napredan podatkovni i upravljački okvir, uspostavljen Zakonom o turizmu i pripadajućim pravilnicima. Sustavno prikupljanje pokazatelja, izrada planova upravljanja destinacijama te studije prihvatnog kapaciteta značajan su iskorak u odnosu prema velikom broju drugih članica. Ipak, provedba je i proces učenja, te je pokazala da postoji prostor za unaprjeđenja - kaže Marković Vukadin.
Najavljene izmjene zakonodavstva, uključujući novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, idu u smjeru usklađivanja s EU regulativom o kratkoročnom najmu, ali i adresiranja lokalnih izazova poput nekontroliranog širenja smještaja u stambenim zonama. Pri tome je, ističe Marković Vukadin, važno zadržati ravnotežu između regulacije i očuvanja konkurentnosti, uz poseban fokus na suzbijanje neregistriranog poslovanja.
- U konačnici, i na razini EU-a i u Hrvatskoj, vidljiv je pomak prema razumijevanju turizma kao sustava kojim se aktivno upravlja, pri čemu održivost ne znači nužno ograničavanje razvoja, nego njegovo usmjeravanje u dugoročno održive i otpornije obrasce. Europa je i dalje globalni lider u turizmu, ali da bi to i ostala, regulacija je nužna. U mnogim gradovima vidimo da nekontrolirani kratkoročni najam, potaknut platformama poput Airbnba, doslovno proždire prostor za život lokalnog stanovništva. Zato ograničenja utemeljena na novoj legislativi imaju smisla, ali važno je naglasiti da ona trebaju biti alat upravljanja, a ne cilj sam po sebi. Poseban su izazov i nekretnine u vlasništvu stranih državljana koje služe kao drugi dom, ali se često i iznajmljuju bez odgovarajuće registracije. Takve prakse nužno je jasnije regulirati i dosljedno sankcionirati - istaknula je naša sugovornica.