Jedan od glavnih ciljeva novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je jučer pušten u javno savjetovanje, bit će suzbijanje neregistriranog kratkoročnog najma i to provedbom europske Uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, koja na snagu stupa 20. svibnja, najavio je ministar turizma Tonči Glavina predstavljajući novi zakon, s obzirom na to da je aktualni dosad doživio devet izmjena.

Prema njegovim riječima novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti srž je daljnje provedbe reforme turističkog sektora, a najveći utjecaj imat će na sve koji se bave uslugama turističkog najma i ugostiteljstva, njih više od 315.000, odnosno postavit će uvjete i pravila za 1200 hotela, 400 kampova, 650 OPG-ova, 120.000 obiteljskih smještaja, više od 160.000 nekomercijalnih smještaja, 15.000 ostalog smještaja (planinarski domovi, hosteli, prenoćišta i sl.) te za više od 16.000 pružatelja usluga pripreme i posluživanja hrane i pića, tj. ugostitelja. Novim će se zakonom nastojati stati na kraj i brojnim zloporabama poput neregistriranja djelatnosti, prikrivanja komercijalnog smještaja nekomercijalnim, neplaćanja pristojbi i sl., a najveći zaokret ministar Glavina očekuje upravo kod suzbijanja neregistriranog najma.

Registracijski broj

- Stupanjem na snagu novog zakona svi pružatelji usluga u kratkoročnom najmu dobit će registracijski broj za svaku smještajnu jedinicu kojom raspolažu. Svaki objekt ili smještajna jedinica morat će imati vlastiti registracijskih broj i bez tog broja neće biti moguće oglašavanje na platformama - pojasnio je Glavina, dodavši da će se registracijski broj dodjeljivati za svaki smještajni objekt, odnosno evidencija se neće kao dosad vezivati uz ime pružatelja usluge, što znači da će vlasnik više objekata imati i više registracijskih brojeva. Hoteli i kampovi pritom nisu obveznici ishođenja registracijskog broja.

Europska uredba usmjerena je ponajprije na kontrolu rada platformi za turistički najam, kaže ministar, a ako se na njoj nađe objekt za kratkoročni najam bez registracijskog broja, kazne iznose od 130.000 eura pa do određenog postotka ostvarenih prihoda. Cijeli proces ishođenja registracijskog broja obavljat će se isključivo digitalnim putem preko sustava eTurizam.

Ministar je podsjetio da imamo velike probleme sa strukturom smještajnih kapaciteta, odnosno "nekontrolirano bujanje" kreveta jer smo do prošle godine u svaku novu sezonu ulazili s 25 - 30 tisuća novih ležaja, no od lani s 10 tisuća manje kreveta koji su odsad u dugoročnom najmu zbog uvođenja poreza na nekretnine, a broj ugovora o dugoročnom najmu veći je 15 % nego godinu prije. Glavina ističe da je taj trend posebno vidljiv upravo u turističkim, odnosno obalnim županijama. "Da smo tako nastavili, za pet godina bismo trajno devalvirali takvu vrstu smještaja jer bi zbog prevelike ponude došlo do spuštanja cijena", upozorio je.

Što se tiče soba za najam i apartmana u stambenim zgradama, novim se zakonom ukida mogućnost dobivanja novih rješenja za tu djelatnost, a svi ostali vlasnici imaju rok od pet godina za prenamjenu ili ukidanje rješenja. S druge strane daje se mogućnost ugostitelju koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika kao poljoprivredno gospodarstvo (trgovačko društvo, obrt i dr.) da može koristiti komercijalni naziv "turističko poljoprivredno gospodarstvo", "agroturizam" i slično, što do sada nije bilo propisano.

Dosad je nadzor neregistrirane djelatnosti u turizmu provodio samo Državni inspektorat sa samo 70-ak turističkih inspektora na razini cijele RH, a novim zakonom u nadzor se uključuju djelatnici Carinske uprave i komunalni redari. Sve kazne koje naplate komunalni redari ostaju prihod lokalnoj jedinici, a Carinska uprava nadzor će obavljati ulaskom na digitalnu platformu, bez izlazaka na teren. U slučaju neplaćanja turističke pristojbe vlasniku će se ukinuti rješenje jer je primjetno izbjegavanje plaćanja tih pristojbi.

Strože sankcije

Također, uvodi se obvezna rekategorizacija za sobe, apartmane, studioapartmane i kuće za odmor svakih deset godina, a za hostele, planinarske i lovačke domove, prenoćišta i dr. svakih pet godina te za iznajmljivače svakih deset godina nakon usklađivanja s novim pravilnikom, a rekategorizacija za hotele i kampove produžuje se sa četiri - na svakih pet godina. Novi zakon također definira da iznajmljivač može biti sam vlasnik nekretnine i članovi uže obitelji, a ne kao dosad srodnik ili drugi član obitelji uz suglasnost vlasnika. Prijedlog predviđa i zabranu posluživanja, odnosno dopuštanja konzumiranja energetskih pića u ugostiteljskim objektima mlađima od 18 godina, uz dosadašnju zabranu točenja alkohola, što će nadzirati Državni inspektorat i policijski službenici.

U Hrvatskoj udruzi obiteljskog smještaja pozdravljaju novi Zakon, no pitaju se koliki će biti stvarni učinak njegove provedbe na terenu. "Iako prijedlog zakona zvuči dobro u pitanju suzbijanja nelojalne konkurencije, bez strožih sankcija i pojačanih nadzora neće doći do velikih promjena", kaže dopredsjednik Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Ante Glavaš.

- U pitanju soba i apartmana u stambenim zgrada definitivno još ima prostora za raspravu. Nismo za apsolutnu zabranu iznajmljivanja jer se pojedini vlasnici na to odlučuju iz potrebe, i to im je dodatni prihod. Naš bi prijedlog bio da se rentijeri razvrstaju na domaće i strane, jer stranci pokupuju više stanova, pa ih potom iznajmljuju - kaže Glavaš i navodi primjer domaćinstava koja su na području dotičnog grada ili općine dobila oznaku "Local host" i koja su prepoznata među konkurencijom kao domaćini destinacije.