Posljedice rata na Bliskom istoku: Ljeto donosi rat cijenama i borbu za svakoga gosta
Naše su prednosti blizina i kvalitetna ponuda, nužno je obuzdati cijene
Turistički djelatnici suočili su se s neizvjesnom situacijom uoči početka turističke sezone. Još prije malo više od dva tjedna sve je izgledalo u redu i pripremali su za prihvat prvih gostiju za nešto raniji Uskrs, a onda je američko-izraelski napad na Iran poremetio planove svim destinacijama na euromediteranskom području, do te mjere da prvi put nakon svjetske financijske krize iz 2009., izuzmemo li pandemiju COVID-a, Hrvatska bilježi usporene rezervacije.
- Po pitanju bukinga Istra zasad stoji bolje od ostatka obale jer je stranim gostima bliska autodestinacija, dok južna Dalmacija kao aviodestinacija u ovom trenutku sigurno osjeća zastoj u bukingu. Turisti čekaju razvoj situacije, što stvara neizvjesnost u cijelom sektoru - kaže predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK-a Boris Žgomba, ujedno član Europskog udruženja putničkih agencija.
Do zadnjeg trena
- Sezona će se stoga odlučivati u last-minute aranžmanima, odnosno u zadnji čas, i to ne samo u Hrvatskoj nego i kod naše konkurencije jer se turisti zbog situacije na Bliskom istoku u ovom trenutku ne odlučuju na putovanja, ali to ne znači da će od njih odustati. Raduje me činjenica da prema relevantnim istraživanjima, zadnje stvari koje će se čovjek odreći je putovanje - kaže Žgomba.
Pri tom podsjeća da smo kao destinacija u vrijeme pandemije izišli kao apsolutni pobjednik na Mediteranu.
Zbog eskalacije ratnih sukoba u Iranu i na Bliskom istoku turizam gubi najmanje 600 milijuna američkih dolara dnevno od potrošnje međunarodnih putnika zbog poremećaja u zračnom prometu i regionalnom povezivanju, upozorava Svjetsko vijeće za putovanje i turizam (WTTC) jer ta regija ima udjel od pet posto u globalnim međunarodnim turističkim dolascima i 14 posto u globalnom međunarodnom tranzitnom prometu.
Hrvatski turizam zasad ne bilježi gubitke, u prva dva mjeseca imali smo nešto bolje rezultate nego lani s ostvarenih dva milijuna noćenja, no u odnosu na 120 milijuna noćenja koliko ostvarimo u cijeloj godini, to neće imati značajnijeg utjecaja na ukupnu turističku godinu, navodi Žgomba.
- Ne znam kako će se ove sezone kretati cijene u turizmu, no činjenica je da inputi rastu, poput aviokarata, a cijene rastu i konkurenciji i budite uvjereni da će biti rat cijenama i borba za svakog gosta - kaže Žgomba i dodaje da u sezonu ulazimo s nešto malo većim brojem ležajeva kao prošle.
No, situacija s bukingom je toliko ozbiljna da ćemo biti sretni ako bukinga uopće bude ili ako nam sezona bude na razini lanjske u kojoj je Hrvatska, podsjetimo, prvi put ostvarila blagi pad broja noćenja i dolazaka u udarnim turističkim mjesecima. Žgomba kaže da to nije bila samo hrvatska specifičnost jer je pad, ali nešto blaži, u špici sezone zabilježila i naša konkurencija.
- Razgovarao sam s kolegama iz Italije, Španjolske i Grčke i svi su mi potvrdili da su imali istu situaciju kao i mi - dobru pred i posezonu, a malo lošiju špicu sezone. Riječ je o trendu među gostima koji su počeli izbjegavati špicu sezone zbog ogromnih gužvi i odlučili se na kasniji odlazak na odmor kako bi izbjegli gužve. To je apsolutno novi trend na cijelom euromediteranskom području. Doći će takvi gosti, ali u zadnji čas - pojašnjava Žgomba.
Poručuje da ulazimo u tvrdu i neizvjesnu turističku sezonu zbog situacije na koju ne možemo utjecati. Nije dobro, zaključuje, no kakva će sezona biti ipak će ovisiti i o nama.
Otežani dolasci
Ministar turizma Tonći Glavina potvrdio je krajem prošlog tjedna da su rezervacije usporene, ali i poručio da ipak možemo imati dobru turističku godinu zahvaljujući hrvatskim prednostima, poput blizine tržištima, kvalitete ponude te omjera vrijednosti za novac. Također je rekao da bi značajnija inflacija na području cijele Europe s rastom cijena putovanja i aranžmana, sigurno utjecala i na hrvatski turizam.
Hrvatska narodna banka u proljetnim makroekonomskim projekcijama, pak, navodi da se rizici za hrvatski turizam zbog rata na Bliskom istoku čine dvostranima. Tako bi neizvjesnost mogla preusmjeriti dio europskih putnika prema Hrvatskoj umjesto u azijske destinacije, što bi rezultiralo rastom izvoza usluga snažnijim od očekivanoga, ali bi istodobno moglo smanjiti potražnju za turističkim uslugama.
- Osim toga, zbog smanjene povezanosti preko zračnih čvorišta u zahvaćenoj regiji prekomorski dolasci, osobito iz azijskih zemalja, znatno su otežani - dodaju iz HNB-a.
Unatoč izazovima, Svjetsko vijeće za putovanje i turizam podsjeća da su putovanja i turizam jedan od najotpornijih gospodarskih sektora na svijetu, a istraživanje o prethodnim krizama pokazuje da se potražnja turista nakon sigurnosnih incidenata i uz pravi odgovor može oporaviti za samo dva mjeseca, uz uvjet da vlade i industrija brzo djeluju kako bi vratile povjerenje putnika.
