Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja ima tri stupa mirovinske štednje, a to bi mogla postati praksa na razini cijele Unije. Europska komisija (EK), potaknuta lošim demografskim trendovima, predlaže članicama automatski upis radnika u dobrovoljnu mirovinsku štednju, slično kao naš treći stup mirovinske štednje, ali bi i dalje ostala mogućnost da se iz njega ispišu, iako bi upis bio obavezan.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove Europske komisije (ECOFIN), koje ovog tjedna raspravlja o novom mirovinskom paketu, očekuje da radnici koji bi u dobrovoljnu štednju bili automatski uključeni, u njoj i ostanu, pri čemu se Vijeće poziva na primjere Ujedinjenog Kraljevstva i Novog Zelanda, koji su pokazali da radnici koje se upiše u takvu štednju odlučuju dodatno uplaćivati za mirovinu.

Komisija članicama predlaže tri koraka. Prvi je automatsko uključivanje radnika u sustave dopunskih mirovina, uz mogućnost da se po želji ispišu, a sve kako bi se povećao broj ljudi koji štede za dodatnu mirovinu. Drugi korak predlaže razvoj sustava za praćenje mirovina kako bi građani na jednom mjestu mogli vidjeti sva svoja mirovinska prava i iznos mirovine koji mogu očekivati, što bi ih trebalo potaknuti da osvijeste važnost dodatne mirovinske štednje i ulaganja u treći stup. Treći korak bio bi uvođenje nacionalnih pregleda mirovinskog sustava kako bi vlade imale jasniji uvid u pokrivenost, održivost i primjerenost svog mirovinskog sustava s više stupova. EK pritom ističe da bi države članice i socijalni partneri zadržali punu kontrolu nad organizacijom svojih mirovinskih sustava. Sve te preporuke, navode, samo su poticaj da se građanima omogući lakši put do dodatne i sigurnije mirovine.

Bolji alati

- Naš cilj je jasan: svatko bi trebao moći zadržati dobar životni standard u mirovini. Zbog toga smo usvojili sveobuhvatan pristup za jačanje dopunskih mirovina kako bi se dopunile, a ne zamijenile javne mirovine. Našim će se mjerama Europljanima pružiti bolji alati za pouzdano planiranje za starost, uz istodobno oslobađanje novih izvora financiranja za poticanje gospodarstva EU-a - poručila je povjerenica za financijske usluge Maria Luís Albuquerque, pozvavši članice da se pridruže naporima Komisije jer će učinkovita provedba na nacionalnoj razini biti ključna za postizanje zajedničkih ciljeva.

Ostaje pitanje koliko će građana biti zainteresirano ulagati u treći stup s obzirom na činjenicu da su plaće u Hrvatskoj preniske da bi potaknule građane na dodatnu mirovinsku štednju u EU-u, pri čemu su posebno pogođene žene, kojima su mirovine prosječno 24,5 % manje od mirovina muškaraca.

Dobrovoljni mirovinski fondovi, odnosno treći mirovinski stup, imaju oko 485.000 članova i trenutno upravljaju imovinom vrijednom 1,58 milijardi eura. Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić je u studenom, predstavljajući izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, u Saboru poručio da je daljnje jačanje trostupnog mirovinskog sustava ključno, jer samo takav pristup može osigurati dugoročnu održivost i primjerenu razinu mirovina. Prema njegovim riječima, u 2023. je samo 21 % korisnika izabralo mirovinu iz prvog i drugog stupa, a u listopadu 2025. to je već bilo na 33 %. Pritom broj korisnika mirovine iz drugog stupa raste, a trenutno ih je više od 20.000.

Moći ćete birati

Izmjenama tih dvaju zakona predviđa se mogućnost isplate mirovina koje se neće usklađivati, ali će u startu biti više od indeksiranih mirovina, koje se usklađuju dvaput godišnje. Te tzv. neindeksirane mirovine imat će fiksan iznos od početka do kraja isplate i neće ovisiti o inflaciji, a građani će moći birati između indeksiranih i neindeksiranih mirovina. “Na ovakav način neindeksiranim mirovinama se korisniku omogućuje da njegova mirovina u startu, u onoj početnoj fazi isplate, bude znatno veća nego što je to onim korisnicima kojima će mirovina linearno rasti kroz godinu”, kazao je Piletić u saborskoj raspravi o predloženim izmjenama.

Jači i učinkovitiji sustavi dopunskih mirovina ne pomažu samo građanima, mogu potaknuti i rast gospodarstva, smatra EK, jer dugoročna štednja završava u ulaganjima koja jačaju europsku ekonomiju.