Hrvatsko gospodarstvo raslo je u trećem ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na drugo za 0,3 posto, što je i prosjek cijele eurozone, pokazala je u petak treća procjena europskog statističkog ureda Eurostata.

Gospodarska aktivnost u eurozoni porasla je u trećem tromjesečju za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari na temelju sezonski i kalendarski prilagođenih podataka, blago revidiravši preliminarne procjene.

Na razini Unije aktivnost je na tromjesečnoj razini prema revidiranom podatku porasla za 0,4 posto.

U proljetnom tromjesečju BDP je na oba područja porastao neznatno, za 0,1 posto u zoni primjene zajedničke valute i za 0,2 posto u EU.

Tijekom tri ljetna mjeseca europsko gospodarstvo blago je ubrzalo i odmaknulo se od ruba stagnacije, pokazuju izračuni statističara.

Hrvatska u prosjeku

Najsnažnije je na tromjesečnoj razini poskočila gospodarska aktivnost u Danskoj, za 2,3 posto, izračunali su u Eurostatu.

Slijede Luksemburg i Švedska, s rastom od 1,1 posto.

U skupini četiriju najvećih europskih gospodarstava najviše je ponovno porasla aktivnost u Španjolskoj, za 0,6 posto. Blizu je i Francuska, s rastom od 0,5 posto, potvrdio je Eurostat preliminarne procjene.

Talijansko gospodarstvo poraslo je pak za tek 0,1 posto, dok je aktivnost u Njemačkoj stagnirala.

Hrvatska se pak zadržala na prosjeku eurozone, kao i Belgija i Slovačka, uz rast od 0,3 posto. Treće tromjesečje tako pokazuje usporavanje rasta u odnosu na tri proljetna mjeseca, kad je BDP uvećan za 0,9 posto, pokazali su podaci Eurostata.

Pad aktivnosti u trećem tromjesečju bilježile su Irska i Finska, za 0,3 posto, a u recesiju je ušla i Rumunjska, s padom BDP‑a za 0,3 posto.

Blago usporavanje

Godišnja usporedba pokazuje rast gospodarstva eurozone za 1,4 posto, nešto snažniji no što su pokazale preliminarne procjene.

I izračuni za Uniju blago su revidirani i sada pokazuju rast gospodarske aktivnosti za 1,6 posto.

Prema revidiranim podacima, u drugom tromjesečju gospodarstvo je na godišnjoj razini poraslo za 1,6 posto na području primjene zajedničke europske valute i za 1,7 posto na razini Unije.

Rast je tako na oba područja usporio drugo tromjesečje zaredom, potvrdila je treća procjena Eurostata.

Recesija u Finskoj

Na godišnjoj razini daleko najsnažnije ponovno je porasla gospodarska aktivnost u Irskoj, za 10,9 posto.

Slijede Danska i Poljska, s rastom od 3,9, odnosno 3,8 posto.

Kad je riječ o 'velikoj četvorci', daleko najsnažnije ponovno je porasla aktivnost u Španjolskoj, za 2,8 posto.

Francusko gospodarstvo poraslo je pak za 0,9 posto, dok je talijansko bilježilo godišnju stopu rasta od 0,6 posto, prema revidiranom podatku.

Aktivnost u njemačkom gospodarstvu uvećana je za samo 0,3 posto.

Hrvatska se pak na godišnjoj razini našla iznad europskog prosjeka, uz stopu rasta od 2,6 posto, kao i Švedska. Aktivnost je u Hrvatskoj ipak osjetno usporila u odnosu na tri proljetna mjeseca, kad je bila uvećana za 3,3 posto.

Pad gospodarske aktivnosti bilježila je pak samo Finska, za 0,6 posto, pokazuju revidirani podaci europskog statističkog ureda.

FAO: Cijene hrane pale i u studenom

Cijene hrane pale su i u studenom, treći mjesec zaredom, uz izrazitije pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda i biljnih ulja, izvijestila je u petak agencija UN‑a za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u studenom u prosjeku 125,1 bod i bio je niži za 1,2 posto nego u listopadu, prema revidiranom podatku.

U listopadu cijene su bile na mjesečnoj razini pale za 1,6 posto, pokazuju novi FAO-vi podaci.

Indeks za studeni pokazuje da su cijene osnovnih prehrambenih proizvoda bile niže za 2,1 posto nego lani.

Najsnažnije je i u studenom pojeftinio šećer, za 5,9 posto u odnosu na listopad, uz očekivanja obline opskrbe i snažne trendove proizvodnje u Brazilu, Indiji i Tajlandu. 

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda pale su za 3,1 posto, uz izrazitije pojeftinjenje maslaca i punomasnog mlijeka u prahu, u uvjetima veće proizvodnje mlijeka i obilne ponude u glavnim proizvodnim regijama.

Izrazitije su pojeftinila i biljna ulja, za 2,6 posto uz osjetno niže cijene suncokretovog ulja zbog poboljšane ponude iz crnomorske regije. Smanjene su i cijene palminog ulja pod utjecajem dobrog uroda u Maleziji.

Pojeftinilo je i meso, za 0,8 posto, odražavajući niže cijene mesa peradi zbog obilne ponude i pojačane globalne konkurencije. Pale su i cijene svinjetine, u prvom redu zbog obilne ponude i slabe potražnje u Europskoj uniji i kineskih carina koje su zakočile nabavu.

Cijena žitarica porasle su pak za 1,3 posto u odnosu na listopad, uz skok cijena pšenice za 2,5 posto zbog strahovanja da bi neprijateljstva u crnomorskoj regiji mogla omesti opskrbu i smanjene zasijane površine u Rusiji.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na svjetskim tržištima žitarica FAO je izračunao da će svjetska proizvodnja ove godine prvi puta premašiti tri milijarde tona i dosegnuti novu najvišu otkada objavljuju podatke, ponajprije zahvaljujući očekivanoj dobroj žetvi, posebno u Argentini, ali i u Europskoj uniji i u SAD-u.

Potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2025/2026. porasti za 2,1 posto, na 2,93 milijarde tona, pokazuju novi FAO-vi izračuni.

Zalihe bi pak na kraju sezone u srpnju iduće godine trebale biti više za 6,5 posto nego na njezinom početku i dosegnuti novi rekord, od 925,5 milijuna tona.

Trgovina žitaricama trebala bi se pak oporaviti u 2025/2026., nakon "prigušene" prošle sezonu, i porasti za 3,3 posto, na 500,6 milijuna tona, pokazuju izračuni FAO-a.