Inflacija u Hrvatskoj nastavlja ubrzavati te je u lipnju, mjerena potrošačkim cijenama, iznosila 3,7 posto, a nakon što je u svibnju dosegnula 3,5 posto, pokazuje prva procjena inflacije za lipanj Državnog zavoda za statistiku. To je drugi mjesec zaredom kako inflacija ubrzava na godišnjoj razini i dosegnula je najveću razinu od veljače, kada je iznosila 3,2 posto. Podsjetimo, nakon što je u siječnju ubrzala na 4 posto, inflacija je od veljače počela usporavati, a od travnja je rast cijena ponovno počeo ubrzavati na 3,5 posto, koliko je iznosio u i svibnju.

Projekcije ostaju

Mjerena pak harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji koristi Eurostat, jer omogućava usporedbu inflacije među državama, inflacija u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 4,4 posto, što Hrvatsku i dalje svrstava na sam vrh zemalja s najvišom inflacijom u europodručju. Veću stopu od Hrvatske u lipnju su imale samo Estonija (5,2 posto) i Slovačka (4,6 posto). Osim toga, inflacija je u Hrvatskoj više nego dvostruko veća od prosjeka eurozone, koji za lipanj iznosi 2 posto. U europodručju je i u lipnju najviše poskupjela svježa hrana, za 4,6 posto, oštrije nego u prethodnom mjesecu, kad su njezine cijene bile porasle za 4,3 posto. Ubrzao je i rast cijena usluga, ali osjetno blaže, s 3,2 na 3,3 posto, pokazali su izračuni Eurostata. Energija je ponovno pojeftinila, za 2,7 posto. U svibnju i u travnju njezine cijene bile su pale za 3,6 posto.

Iako inflacija u Hrvatskoj ne pokazuje znakove usporavanja, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac uvjeren je da će se inflacija spustiti na razinu koju je projiciralo Ministarstvo financija.

“Mi očekujemo da će prosječna godišnja stopa inflacije u ovoj godini biti tri posto i Ministarstvo financija i dalje stoji pri tim projekcijama, što bi značilo da približavanjem kraja godine očekujemo i usporavanje stope inflacije", rekao je ministar Primorac.

Najveći doprinos inflaciji opet je došao iz sektora usluga, koje su u odnosu prema lanjskom lipnju skuplje 6,7 posto, a samo u prva tri ovogodišnja mjeseca cijene usluga u Hrvatskoj su, prema podacima DZS-a, porasle za 7,5 posto u odnosu prema prvom tromjesječju prošle godine, pri čemu su cijene usluge smještaja bile više čak 16,1 posto. Upitan koliko turistička sezona "podgrijava" inflaciju, Primorac je rekao da svakako povećana potražnja u turističkim mjestima, posebice u segmentu usluga te proizvoda kao što su hrana i piće, može pridonijeti i porastu cijena.

“Međutim, turistička sezona bila je i prošle godine, dakle mi govorimo o godišnjim stopama inflacije na mjesečnoj razini, tako da se uspoređujemo s istim razdobljem prošle godine. I u tom kontekstu se ne događa ništa izvanredno. Mi i dalje, kao što sam već rekao, očekujemo prosječnu godišnju stopu inflacije od tri posto", izjavio je Primorac. Činjenicu da je Hrvatska po visini inflacije na samom europskom vrhu Primorac nije želio komentirati kazavši da "to treba prije svega vidjeti sa središnjom bankom, kojoj jedan od osnovnih ciljeva treba biti očuvanje stabilnosti cijena".

Mala ekonomija

I glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber smatra da bi prema kraju godine trebali imati niže stope inflacije.

“Ova stopa inflacije sigurno je između ostalog i rezultat početka sezone. To je godišnja fluktuacija koja se događa doista svake godine. Mi smo mala otvorena ekonomija s ozbiljnim udjelom uvoza, ali isto tako i turistički sektor i povećana potražnja zbog turističke sezone sigurno doprinose stopi inflacije", rekla je Weber i dodala da "definitivno ne treba podcijeniti prociklički inflatorni učinak snažnog troška rada". "Pričamo o rastu prosječne plaće i minimalne plaće, što naprosto pridonosi samoj stopi inflacije", kaže Irena Weber.

Nakon usluga po rastu slijede cijene hrane, pića i duhana koje su u godinu dana porasle za 5,2 posto, što znači da drugi najveći doprinos inflaciji dolazi iz sektora trgovine.

Rast cijena osnovnih životnih namirnica bio bi mnogo veći da na snazi nije Vladina odluka o ograničavanju cijena, što najbolje oslikava primjer tjestenine, kojoj cijena nije zamrznuta, a koje su u Hrvatskoj jedan euro više nego u obližnjoj Italiji. Stoga i ne čudi da su trgovci u prošloj godini, prema podacima Fine, ostvarili najveću dobit među svim poduzetnicima koja je nakon oporezivanja iznosila 2,3 milijarde eura, što je 8,2 posto više nego 2023.

Cijene energije u odnosu prema lanjskom lipnju veće su tri posto, a cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale su za 0,4 posto. Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu prema svibnju, cijene su više u prosjeku 0,3 posto, pri čemu opet prednjače cijene usluga s rastom od jedan posto, zatim cijene hrane, pića i duhana te energije za 0,3 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije u prosjeku su pale za 0,7 posto u odnosu prema svibnju. Podsjetimo da je duhan od 1. srpnja poskupio nakon prošlotjedne odluke Vlade o povećanju trošarina na duhanske prerađevine i duhanske proizvode.