Cjeloživotno obrazovanje postalo je dijelom suvremenog života.

No stjecanje novih znanja i vještina, odnosno cjeloživotno učenje Hrvatima "nije u krvi", prema nedavno objavljenim podacima Eurostata tek 18 posto odraslih sudjeluje u obrazovnim aktivnostima, što je daleko ispod prosjeka EU od 33 posto. Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, 60 posto poslodavaca očekuje da će u sljedećih pet godina tehnologija transformirati njihovo poslovanje - to znači da će njihovi zaposlenici morati steći nova znanja i vještine ako žele ostati zapošljivi i konkurentni.

Poslodavcima je stalo da radnici ostanu konkurentni na tržištu rada. No domaćih je radnika premalo za potrebe tržišta, posebno u sektoru građevine i ugostiteljstva. S druge strane, broj neaktivnog stanovništva (koje ne radi niti aktivno traži posao) u Hrvatskoj je iznimno visok (1,5 milijuna, od kojih tek 60 tisuća želi raditi, ali ne traži posao, pokazuju podaci DZS-a). Upravo ti neaktivni čine bazen iz kojega se može aktivirati dodatna radna snaga. Također, upravo bi njima program vaučera za obrazovanje trebao biti posebno zanimljiv. No oni ga slabo koriste.

Prvi pokrenuli

Kroz sustav vaučera za obrazovanje, pokrenut prije tri godine, do sada je prošlo otprilike 40 tisuća ljudi. Računa se da će s ukupno 160 milijuna eura, koliko država ima na raspolaganju za tu svrhu iz NPOO-a (60 milijuna) i Europskog socijalnog fonda plus (100 milijuna), obrazovanje kojim zaposleni i nezaposleni stječu razne digitalne i zelene vještine proći ukupno oko 110 tisuća ljudi. Važnost tog programa prepoznala je Hrvatska, koja ga je uz Francusku prva pokrenula u Europskoj uniji.

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kaže da programe vaučera uglavnom, u 75 - 80 posto slučajeva, koriste zaposleni. Dijelom je tome tako jer ih nezaposleni mogu koristiti jedino ako su prijavljeni na burzi rada, što dugotrajno nezaposleni rijetko jesu. Po tom pitanju nema naznake promjene. Svi koji žele prekvalifikaciju ili dodatno obrazovanje moraju se prijaviti na HZZ, koji u ovom trenutku broji 70.420 nezaposlenih, najniži broj dosad zabilježen.

- Što se vaučera za obrazovanje tiče, najtraženiji su programi za stjecanje digitalnih vještina, konkretno program za internet marketing - kaže ravnatelj HZZ-a. Sljedeći najpopularniji je onaj za pomoćnika u nastavi, što je ujedno i primjer da sustav vaučera može biti brz odgovor na potrebe tržišta rada, ističe Lončar dodajući da programe jednako koriste muškarci i žene.

Osnovni račun

Trenutačno građani na raspolaganju imaju 333 obrazovna programa koje provodi više od 250 ustanova, od privatnih do javnih (najčešće pučka otvorena učilišta). Također, velik dio programa dostupan je online, pa ih polaznici mogu slušati i polagati iz udobnosti doma. Sama prijava potpuno je digitalizirana i vrlo jednostavna. Trajanje programa i njegova cijena variraju ovisno o njegovoj kompleksnosti, a najskuplji stoji četiri tisuće eura i odnosni se na umjetnu inteligenciju. Građani tako imaju priliku obrazovati se u poljoprivrednim zanimanjima (primjerice o ekološkom uzgoju), tehnologiji, ali i čišćenju.

- Cilj nam je da obrazovanje bude što dostupnije što širem broju ljudi - poručuje Lončar. Poslodavci od početka ove godine imaju mogućnost kreiranja vlastitih obrazovnih programa dodajući da novac namijenjen ovoj svrsi neće biti brzo iscrpljen. Uostalom i na europskoj se razini raspravlja o uvođenju modela osnovnih računa prema kojem bi svaki građanin na račun dobio određeni iznos namijenjen obrazovanju. Taj bi model, u konačnici, trebao zamijeniti trenutačne vaučere.