S obzirom na vremenske uvjete, već do kraja tjedna mogli bi pasti prvi otkosi ječma na slavonskim i baranjskim poljima, čime bi i počela ovogodišnja žetva.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, poljoprivredni proizvođači ječam su u Hrvatskoj jesenas posijali na 57 tisuća hektara. Procjenjuje se da je u proljetnoj sjetvi posijano još oko sedam tisuća hektara jarog ječma, tako da će ukupne površine pod ječmom nadmašiti prošlogodišnjih 60 tisuća hektara.

- Anketa među proizvođačima pokazuje da je ječam, kako pivarski tako i onaj za stočnu hranu, u vrlo dobrom stanju te da se mogu očekivati solidni prinosi. Na istoku zemlje sasvim sigurno od pet do sedam i više tona po hektaru - ističe viši stručni suradnik HGK-a, Županijske komore Osijek, Igor Mikulić, naglašavajući kako je ječam lani požnjeven s gotovo 60.000 hektara.

Očekuje se dobar urod

Ostvaren je, prema podatcima DZS-a, prosječan prinos od pet tona po hektaru te je proizvedeno ukupno oko 300.000 tona ječma. Dodaje kako bi se u ovogodišnjoj žetvi, naravno, ako izostane olujno nevrijeme i nepredviđene štete, u Hrvatskoj trebalo proizvesti i do 350 tisuća tona ječma. No problem je cijena.

- Unatoč očekivanom dobrom urodu proizvođači nisu zadovoljni, jer je otkupna cijena pivarskog i stočnog ječma, prema njima, vrlo niska. Tako je (stočni) ječam na kotaciji Žita, s isporukom lipanj - rujan, 150 eura za tonu. Recimo i to da ječma u Hrvatskoj proizvodimo znatno više od domaćih potreba. Tako je prošle godine Hrvatska izvezla 146 tisuća tona, a 2023. godine 136 tisuća tona ječma - naglašava naš sugovornik.

Da je cijena itekako velik problem proizvođačima, potvrđuje Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Tvrdi kako ječam lijepo izgleda, ali ih muči cijena.

- Jedna nam kompanija "kroji gaće", određuje sudbinu i put. Prave nekakvu burzovnu listu, kao da se nas nekoliko sastane na ulici i dogovaramo se koliko ćemo kome dati. Tako je u svemu, pa i kod ječma. Još više boli što država to ne prepoznaje i dopušta takve stvari, o čemu ćemo ovih dana upozoriti ministra - kaže Pranjić.

Pivarski ječam

Ivica Getto

Možda se, kaže, nešto promijeni nakon isteka moratorija Ukrajini na bescarinski izvoz, koji traje gotovo od početka rata. Za to je vrijeme cijela Europa bila zatrpana ukrajinskim žitaricama, a domaća roba nije dolazila do izražaja. Kaže kako je sramota što se moramo radovati nečijem zlu kako bismo profitirali, što vrijedi za sve poljoprivredne kulture, a najviše uljarice. Tvrdi kako su Slavonija i Baranja veliki proizvođači ječma, ali bi se situacija mogla promijeniti.

- Procjenjujemo i osluškujemo situaciju, te se opet vraćamo na tu nesretnu cijenu, odnosno isplativost i rentabilnost proizvodnje. Ako se naš jedini proizvođač slada, iz Nove Gradiške, "oklizne", doživjet će sudbinu šećerana. Neki su ljudi već digli ruke od toga. Posljednjih nekoliko godina ječam je bio dobra kultura, isplativa i profitabilna. Doduše, nije se nitko obogatio, ali si imao određeni profit. Sada je ponuda 165 eura za prvu klasu pivarskog ječma, a na francuskoj je burzi cijena 220 eura. Ako smo dio zajedničkog tržišta i članica Europske unije, zašto je kod nas jedna a u Francuskoj druga, toliko viša cijena. Ona bi trebala biti jednaka za sve, makar bila i bagatelna. Gdje se gubi ta razlika koja bi nam trebala ostati kao dobit - pita se, i odmah ogovara kako se ona gubi kod trgovaca koji su si napravili prostor da pivarski ječam u pola noći nekom prodaju kao stočni.

Kulturu ipak neće mijenjati

Napominje još kako su, prilikom potpisivanja ugovora, uvjetovali da ratari proizvode ciljane sorte, pa pivarski ne mogu tržiti kao stočni. Podsjeća kako je pivarski ječam uvijek bio skuplji od prve klase pšenice 15 do 20 posto, u ovisnosti o sorti. No sada mu je cijena niža.

- To je zanimljivo. To više što su potrebna veća ulaganja, određena zaštita i prihrana zbog zadovoljavanja svih parametara. U Baranji smo lani pokusno proizvodili ječam za irski viski i sve se pokazalo enormno dobrim. I onda mi ga priznaju kao stočni. To je nepojmljivo. Zanima me na čemu trgovci prave kalkulacije i baziraju cijenu. Uvijek se prvo gledaju ulazni troškovi, pa se tek onda određuje cijena. Ne mogu proizvesti perilicu za rublje vrijednu 800 eura i prodati ju za 200 eura - odlučan je Pranjić.

Žetvu ječma planira za desetak dana. Ponavlja kako ječam dobro izgleda, uz djelomična polegnuća prouzročena kišom i vjetrom. Slična je situacija i na obradivim površinama karanačkog poljoprivrednika Šandora Sabe. On razmišlja o žetvi krajem ovoga tjedna.

- U odnosu prema prošloj godini vrijeme početka žetva je slično, ali je prije ona počinjala nešto kasnije. Ječam izgleda dobro, malo je polegao zbog vjetra i kiše, ali je globalno u redu - priča Sabo.

Tržište za pivarski ječam ugovorio je, ali i on misli da je cijena dosta niska. Ima informacije kako je, ipak, cijena nešto porasla na mađarskoj burzi. Unatoč činjenici da je nezadovoljan cijenom, ne razmišlja o drastičnijoj promijeni sklopa poljoprivrednih kultura, premda je neko vrijeme "u igri" bila kamilica, no ona zahtijeva nova ulaganja u mehanizaciju. Ječam je sijao na približno istim površinama kao i pšenicu. Žetvu planira završiti za tjedan dana od njezina početka.