S obzirom na to da je Donald Trump izbore u SAD-u dobio upravo zbog nezadovoljstva građana rastućim troškovima života, koje je onda obećao srezati, podaci o kretanju cijena u Americi za siječanj nisu nešto što bi novu američku administraciju trebalo veseliti.

U siječnju su, naime, potrošačke cijene u SAD-u porasle za tri posto na godišnjoj razini. To je onda i smanjilo šanse da će američka središnja banka Federal Reserve nastaviti smanjivati ključne kamatne stope, unatoč tome što Trump stalno na to poziva.

Rast cijena

Očekivalo se donedavno da će i Fed, kao i ECB, nastaviti rezati kamate, i to u bar dva navrata tijekom ove godine, no novi podaci o kretanju cijena sveli su očekivanja na mogući samo jedan rez, a i to je upitno zbog bojazni kako će na tamošnje cijene utjecati Trumpova politika carina i mogući carinski rat. Trump je već uveo carine Kini, pri čemu je Kina djelomično odgovorila. Potom je odgodio, doduše, primjenu carina Kanadi i Meksiku, a stalno prijeti novim carinskim tarifama i Europi. Uveo je pritom carine na uvoz aluminija i čelika.

Carine za zemlju koja ih je uvela poskupljuju uvoznu robu pa bi s njima vjerojatno porastao pritisak i na cijene američkim građanima. U slučaju uzvratnih poteza zemalja pogođenih američkim carinama, rast cijena osjetili bi svi, odnosno zahuktao bi se daljnji carinski rat sa spiralnim rastom cijena na svim zahvaćenim tržištima. Stoga rastu rizici i za novi rast inflacije u eurozoni, gdje ECB više nema baš previše prostora za reakciju. Naime, s obzirom na to da u SAD-u inflatorni pritisci jačaju, koji su još i podgrijani strahom od dodatnog rasta cijena po osnovi mogućih carina, guverner Feda Jerome Powell poručio je kako se ključne stope žele za sada zadržati restriktivnima, takvima da ograničavaju zaduživanje i potrošnju potrošača i tvrtki. Powell se strogo ogradio od mogućeg Trumpova utjecaja na politiku Feda, poručivši da radi svoj posao i odluke donosi na temelju podataka iz gospodarstva. Oni su takvi da Fed uistinu i ne treba previše žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa jer je gospodarstvo snažno i nezaposlenost niska. Inflacija je i dalje iznad ciljanih razina od 2 posto, što sve skupa ide u prilog zadržavanju viših ključnih kamata.

Američko gospodarstvo, dakle, raste brže od Europe, koja je stalno na rubu recesije. ECB stoga i ne razmišlja o tome da bi zaustavio snižavanje ključnih stopa, bez obzira, dakle, na to što je inflacija i u eurozoni u siječnju opet ojačala.

Stalno na rubu

Glavna ključna stopa ECB-a, ona na depozite, sada je na 2,75 posto (u SAD-u su ključne stope iznad 4,3 posto), te će još ove godine ići još oko postotni bod naniže, vjerojatno kroz nekoliko rezova po četvrt postotnog boda.

Tako je izgledno da će se monetarne politike dvaju monetarnih područja još više odvajati - jedna stope zadržava (Fed), druga ih reže (ECB), što otvara još jedan rizik od rasta inflacije u Europi, rizik koji će se dogoditi i bez carina, a to je rizik tečaja, odnosno jakog dolara, kojim će ionako poskupjeti ono što Europa uvozi iz SAD-a. No slabiji euro mogao bi konkurentnijim učiniti europski izvoz, što je kontrapotez mogućem efektu uvođenja carina na europsku robu.