Dan svetog Vinka, popularna Vinceška, proslavljen je prije nekoliko dana. Slavili su vinogradari, vinari, vinoljupci, hedonisti (…), od kojih veći dio sigurno ne zna kakvo je stanje u hrvatskom vinogradarstvu. I to ne samo u ovom trenutku nego već nekoliko godina. Sudeći prema statističkim podacima o površinama vinograda, trend je negativan, što sigurno nije dobro za zemlju koja se smatra vinskom i kojoj je turizam jedan od najvažnijih izvora prihoda.

Potvrđuje to i Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, Županijske komore Osijek.

- Prema podacima Vinogradarskog registra za 2023. godinu, koji svake godine izrađuje Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na kraju prošle godine u cijeloj Hrvatskoj imali smo 17.278 hektara vinograda s ukupno 87,16 milijuna trsova i 31.727 poljoprivrednih gospodarstava koji se bave vinogradarskom proizvodnjom. Ovi podaci pokazuju da su nam se u godinu dana smanjile površine pod vinovom lozom za 323 hektara, ili 1,65 milijuna trsova. A čak je 1350 poljoprivrednih gospodarstava koji se bave vinogradarstvom manje nego na kraju pretprošle godine. Konkretno, na kraju 2022. imali smo 17.601 hektar vinograda s ukupno 88,81 milijun trsova, koje je obrađivalo 33.077 poljoprivrednih gospodarstava - kaže Mikulić, nastavljajući kako su pokazatelji vezani uz hrvatsko vinogradarstvo još porazniji kada se pogleda nekoliko godina unatrag.

Na kraju 2021. godine, naime, Hrvatska je imala 18.126 hektara vinograda, odnosno 90,70 milijuna trsova i 34.793 vinogradara. A godinu dana prije bilo je 18.648 hektara površina pod vinovom lozom. Običnom matematičkom računicom lako je izračunati da je od 2017. godine Hrvatska izgubila gotovo 2400 hektara vinograda, odnosno 8,5 milijuna trsova vinove loze.

‘‘Svjetlo na kraju tunela‘‘ ipak se, barem djelomično, vidi u činjenici kako se, unatoč smanjivanju ukupnih vinogradarskih površina, istovremeno krče i sade novi vinogradi. Primjerice, u 2023. godini iskrčeno je, prema Registru, 535 hektara, a s obzirom na to da se u istoj godini ukupna površina vinograda smanjila za 323 hektara, znači da je lani posađeno 212 hektara novih. Vinogradarska regija s najvećim površinama i najvećom proizvodnjom vina je Slavonija i hrvatsko Podunavlje. Vinogradarska regija nalazi se u pet slavonsko-baranjskih županija, s iznimkom vinogorja Daruvar, koje je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Pet slavonskih županija na kraju 2023. godine imalo je 5793 hektara vinograda. Obrađivala su ih 2743 poljoprivredna gospodarstva. U odnosu prema kraju 2022. godine površina vinograda smanjila se za 39 hektara, a od 2017. godine za 244 hektara. Smanjio se i broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave vinogradarstvom. Prije šest godina bilo ih je 3383, a na kraju prošle godine 2743. Potvrda o smanjenju površina pod vinogradima stiže i iz Baranje.

- Nemam točnih podataka, ali sigurno je kako je u posljednjih desetak godina mnogo vinograda iskrčeno u Baranjskom vinogorju - tvrdi Ivan Gerštmajer, predsjednik Udruge vinogradara Baranje.

Nešto je novih, nastavlja, ipak podignuto, ali je omjer na strani iskrčenih. Upitan za razloge, ističe kako je najveći problem u mlađim ljudima koji se ne žele baviti vinogradarstvom. Navodi primjer jednog starijeg vinogradara iz Suze koji je upravo zbog tih razloga odlučio povaditi vinograd koji je bio star samo desetak godina.

- Znam i za još neke vinogradare koji se ovim poslom više neće baviti, pa će vjerojatno biti novih krčenja ili će ih, u krajnjem slučaju netko kupiti - priča. Dodaje kako Hrvatska uvozi velike količine vina koje je često jeftinije nego domaće. Razlozi su, objašnjava, jeftinija radna snaga nego što je kod nas (poput Južnoafričke Republike ili Makedonije, primjerice), te relativno male površine pod vinogradima.



- Neke talijanske regije veličine Baranje imaju po 30-ak tisuća hektara vinograda, a cijela Hrvatska tek nešto više od 17.000 hektara - podvlači Gerštmajer.

U cijeloj priči oko hrvatskog vinogradarstva tijekom proteklih godina jedna je zanimljiva činjenica na koju podsjeća i Mikulić.

- Zanimljivo je kako prijavljena proizvodnja vina ne pokazuje poseban pad. Količine proizvedenog vina, doduše, osciliraju, ali velikim dijelom zbog vremenskih prilika koje tijekom godine utječu na proizvodnju. Primjerice, u vinskoj 2019. godini (vinska 2019. godina počinje 1. kolovoza 2019. i završava 31. srpnja 2020.) u Hrvatskoj je proizvedeno 524,6 tisuća hektolitara vina. U vinskoj 2020. godini proizvedeno je 660 tisuća hektolitara, u vinskoj 2021. - 525,8, a u vinskoj 2022. - 560,8 tisuća hektolitara vina. Čak i u 2016. vinskoj godini, kada su naši vinogradari imali 8,5 milijuna trsova više nego danas, bila je prijavljena proizvodnja 613,3 tisuće hektolitara vina. U pet slavonskih županija 356 podnositelja prijavilo je u vinskoj godini 2022. proizvodnju 41.029 tona grožđa i 273,6 hektolitara vina. U vinskoj godini 2021. ukupno 356 podnositelja prijavilo je proizvodnju 38.257 tona grožđa i 254,6 hektolitara vina. U vinskoj godini 2016. ukupno je 409 podnositelja prijavilo proizvodnju 41.550 tona grožđa i 278,2 hektolitra vina - podvlači Mikulić.

{embed_infobox_gray}231703{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}231704{/embed_infobox_gray}