U Hrvatskoj je oko 100.000 neplodnih osoba, a godišnje u postupak medicinski potpomognute oplodnje (MPO) ulazi manje od 10.000 parova.

Jedan od glavnih razloga nerazmjera broja osoba suočenih s neplodnosti i onih koje se liječe je slaba informiranost o mogućnostima liječenja i pravima pacijenata te društvena stigma povezana s neplodnosti, izneseno je na Rodinoj konferenciji Zajedno za plodnost. "Zahvaljujući MPO-u u Hrvatskoj je do sada rođeno oko 40.000 djece, i to znači da je ove školske godine u svakom razredu bar po jedno dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom (IVF – In vitro fertilization)", kaže Bojana Šantić iz udruge Roda. "Više je uzroka neplodnosti, a jedan od češćih je pretilost. Hrvatska je nažalost prva u EU-u po broju osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih", rekla je Šantić. "Osim debljine još jedan od alarmantno rastućih uzroka neplodnosti su okolišni faktori, odnosno endokrini disruptori (tvari koje izazivaju poremećaje u sustavu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem) iz raznih kemikalija, kozmetike, gotovo svega čime smo okruženi", dodala je.

“Poodmakla dob žene jedan je od češćih uzroka neplodnosti. Nakon 35. plodnost pada, a osobito nakon 42. godine", kaže Nina Gelo, voditeljica odjela za kliničku embriologiju KBC-a Zagreb. Smatra da bi zbog sve veće neplodnosti u muškoj populaciji bilo dobro kada mladić napuni 18 godina da napravi spermiogram: "Ako je u podlozi neka bolest, možda tada još nije kasno pohraniti sjeme ili tkivo testisa. Žene kao preventivu neplodnosti mogu provjeriti svoj hormonski status."

U Hrvatskoj postoji 17 centara za liječenje neplodnosti, što je po broju stanovnika znatno više nego u drugim zemljama EU-a. Iz Rode kažu da je iz službenih izvješća Ministarstva zdravstva vidljivo kako postotak uspješnosti MPO-a u Hrvatskoj varira ovisno o dijelu zemlje. "Istina je da postoji navedena razlika, ali ona nije tako velika", kaže Dinka Pavičić Baldani iz Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb. "Sada su se obnovile bolnice u Osijeku, Rijeci, obnovljen je i Sv. Duh te KBC Sestre milosrdnice. Uložena su velika sredstva i tek sada ćemo moći govoriti o toj temi. Kada je u pitanju uspješnost, važno je napomenuti i da se parovi prijavljuju na liječenje tek nakon četiri godine pokušaja, što nikako nije pozitivno", objasnila je. Gelo ističe da je u posljednjih deset godina, kada je MPO u pitanju, došlo do znatnog napretka. "Uvedena je kontrola kvalitete, sustavni nadzor, poboljšanje laboratorija i sada možemo reći da su naši laboratoriji na svjetskoj razini."

Gelo kaže da se majčinstvo ne bi trebalo odgađati jer ni jedna metoda ni jedan laboratorij ne mogu izbrisati godine. “Moramo se odnositi prema plodnosti odgovornije i što se tiče životnog stila, upotreba lijekova, pušenje, alkohol, droga, sve to utječe na plodnost”, kaže. Dodaje da ljudi trebaju znati da MPO ne znači odmah IVF, nego da se ide često i s nekim manje invazivnim metodama. K.Gaćarić/H{embed_infobox_gray}258752{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}258753{/embed_infobox_gray}