Čak 73 posto hrvatskih srednjoškolaca pokušalo se kladiti, a njih 20 posto redovito se kladi i kocka u zemlji koja trenutno ima 50.000 ovisnika i rastući trend patološkog kockanja, upozoreno je na skupu na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Stručnjaci iz tog područja istaknuli su da nedostaje interdisciplinarnog dijaloga o ovisnosti o kocki koja, kao i svaka druga ovisnost, ima višestruke uzroke i posljedice na oboljelog​, obitelj i širu zajednicu.​ Kockanje mladih veći je i opasniji fenomen od kockanja uopće, upozorio je socijalni pedagog Toni Maglica ističući da kod nas najviše kockaju mladići u sportskom klađenju. Nazvao je to "tihom pandemijom" koja je teško uočljiva, ali vrlo opasna i podsjetio na istraživanja koja pokazuju da se oko 73 posto srednjoškolaca pokušalo kladiti, a 20 posto mladića redovito se kladi i kocka. "U tom slučaju možemo govoriti o opasnim ponašanjima koja se mogu razviti u ovisnost", kaže Maglica dodajući kako treba ograničiti broj kladionica i oglašavanja. Podsjetio je da smo sličan problem prošli s alkoholom i pozvao građane na aktivizam - lobiranje, zagovaranje i objašnjavanje koliko je kockanje opasno.

Terapeutkinja Kluba liječenih ovisnika o kocki u Splitu Željka Radošević istaknula je važnost uključivanja obitelji u proces liječenja jer upravo obitelj prva inicira da se osobi koja ima problem s kockom pruži pomoć. Pružanje pomoći najčešće se odvija u suradnji s bolnicama jer veliki broj osoba koje imaju problem s kockanjem razvije poteškoće u obliku anksioznosti i depresije, a nerijetko i poremećaja osobnosti. "Prilikom uključivanja obitelji u tretman često su prepreke društvene predrasude i stigmatizacije, a i sama obitelj nerijetko stigmatizira svoga člana. Kao zajednica važno je da radimo na osvještavanju tog problema", rekla je Radošević. H