Pandemija koronavirusa, potresi i rat u Ukrajini događaji su koji su obilježili protekle četiri godine u četvrtak zaključenog desetog. saziva Hrvatskoga sabora, konstituiranog 22. srpnja 2020., u jeku pandemije i između dva potresa.

Za svog je predsjednika izabrao Gordana Jandrokovića, kojemu je to bio drugi mandat, što u 30 godina modernog saborovanja nije uspjelo ni jednom od njegovih prethodnika.

Sabor je potvrdio drugu vladu premijera Andreja Plenkovića i njezin program. U sazivu, konstituiranom samo 17 dana nakon izbora, tanku većinu od 76 zastupnika činili su HDZ i partneri, zastupnici nacionalnih manjina, HNS i Čačićevi Reformisti. U 2021. većinu je podebljao oporbeni Silvano Hrelja (HSU), što nije dobro sjelo Peđi Grbinu (SDP), koji je rekao da smo umjesto "žetončića" dobili "hreljtončiće".

Iako se to čini kao daleka prošlost, u Saboru su se te, 2020., godine nosile maske, mjerila temperatura na ulazu u zgradu i istodobno se zasjedalo u više dvorana uz videoprijenos, no rad se nikada nije prekidao, iako je više od trećine zastupnika preboljelo COVID. Sve epidemiološke mjere Sabor je ukinuo tek u proljeće 2022. COVID je ostavio traga i među zastupnicima, nakon višetjedne borbe s tom bolešću, u siječnju 2021. umro je Miroslav Tuđman (75), najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana.

Ruska agresija na Ukrajinu u veljači 2022., koja je imala snažan utjecaj i na Europu, otvorila je i zatvorila saborsku 2022. godinu. Dan nakon početka agresije, 25. veljače, Sabor je velikom većinom (jedan sudržani glas) donio deklaraciju o Ukrajini, kojom je najoštrije osudio rusku agresiju. Snažnu podršku Ukrajini izrazili su i organiziranjem prvog parlamentarnog samita Krimske platforme, najvećeg međunarodnog događaja u povijesti našeg parlamenta, koji je u Zagrebu okupio 42 delegacije iz 32 države. Ipak, većina oporbe nije pristala da Hrvatska na svom području obučava ukrajinske vojnike u sklopu misije EU-a. Od potrebnog 101 zastupnika za je glasalo njih 97.

Dva potresa, zagrebački 22. ožujka i petrinjski 29. prosinca 2020., prodrmali su i povijesno zdanje na Trgu sv. Marka, a tragove su na zgradi ostavili i neki manji, naknadni potresi. Iako je prve korake za obnovu zgrade Sabor napravio još 2021., ona još nije počela. Sabor je mandat zaključio nadom da će početi ove godine, a i odabrao je vojarnu "Petar Zrinski" na zagrebačkom Črnomercu za preseljenje tijekom obnove. U 2021. Sabor je dobio nepovratnih 87,6 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU-a (FSEU) za obnovu kulturne baštine, a trebali su poslužiti za konstrukcijsku obnovu zgrade. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. - 2026. bilo je predviđeno da se cjelovita obnova, uključujući i povećanje energetske učinkovitosti, financira potporom iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost. Stvari, pokazat će se poslije, neće ići po planu, rat u Ukrajini i porast cijena materijala i energenata doveli su godinu poslije do odustajanja odabranog izvođača radova. Postupak obnove, uz složene javne natječaje, morao je krenuti iz početka.

U te četiri godine prošli su i niz promjena ministara - otišli su Darko Horvat, Josip Aladrović, Ivan Paladina, Nataša Tramišak, Davor Filipović, Mario Banožić i Zdravko Marić, jedini koji je otišao svojom voljom. Ministrima su, uz ostale, potvrdili Branka Bačića, Šimu Erlića, Marina Piletića, Damira Habijana i Ivana Anušića. Bio je i niz drugih kadrovskih odluka, a oporbu je najviše ražestilo imenovanje Ivana Turudića glavnim državnim odvjetnikom. Tome usprkos, Turudić je prisegnuo i stupa na dužnost u svibnju.



Sabor je donio brojne zakone, među njima o uvođenju eura kao službene valute, o snižavanju stope PDV-a na niz, prije svega prehrambenih, proizvoda i o ekstraporezu, tj. dodatnom porezu na dobit za tvrtke s povećanom dobiti, "rezerviranom" za potpore ranjivim kućanstvima. Osigurao je besplatan školski obrok za sve učenike osnovnih škola, redefinirao model obiteljskih mirovina, uveo očinski dopust, povećao roditeljske naknade i ratificirao pristupanje Švedske i Finske NATO-u. Većina je ustrajno odbijala oporbene inicijative, interpelacije o radu Vlade i inicijative da se opozovu ministri Zdravko Marić, Vili Beroš, Tomislav Ćorić, Gordan Grlić-Radman, Marija Vučković, neki i dvaput.

Iako se na početku činilo da će stotinjak novih, mahom mlađih i obrazovanijih, zastupnika donijeti kvalitetu u rad Sabora, to se, prema ocjeni njegovih dugogodišnjih pratitelja, nije dogodilo. Razina rasprava se snizila, zastupnici su rijetko kada dublje zagrebali u sadržaje zakona koje su donosili, uglavnom su se iscrpljivali u replikama, doskočicama, vrijeđanju i čitanju tuđih statusa po društvenim mrežama. Ostaje zapamćeno i jednosatno lupanje oporbe po klupama kako bi premijera Andreja Plenkovića omela da Saboru i javnosti podnese izvješće o radu Vlade u 2023. godini.

Premijer se time nije dao impresionirati, izvješće je podnio i okončao ga uzdignutih ruku i euforičnim pljeskom HDZ-ovih zastupnika. Epilog svega je nekoliko oštećenih klupa i epiteti "lupetala" i "lončari", kojima je Plenković počastio oporbu.

{embed_infobox_gray}260466{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}260467{/embed_infobox_gray}