Prisežem svojom čašću da ću se kao hrvatski državljanin/državljanka pridržavati Ustava i zakona te poštivati pravni poredak, kulturu i običaje u Republici Hrvatskoj. Tekst je to svečane prisege koju su izrekle 13.962 osobe koje su u protekle dvije godine postale hrvatski državljani. Dok desetci tisuća hrvatskih državljana traže bolji život u inozemstvu i nerijetko žele državljanstvo država u koje su se uselili, postoji i određeni broj osoba koje žele postati državljani RH.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2022. godini zaprimljeno je 7272 zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, a pozitivno ih je riješeno 6185. Od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. ukupno je zaprimljeno 9149 zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, a pozitivno je riješeno 7777 zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva je iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Argentine i Čilea. Iz navedene statistike očito je da je zaprimljen 16.421 zahtjev za hrvatsko državljanstvo, no njih 2459 je odbijeno jer osobe koje su zatražile državljanstvo nisu ispunile neke od uvjeta propisanih zakonom.

Motivi za stjecanje hrvatskog državljanstva su različiti, primjerice život i rad u Hrvatskoj, brak s hrvatskim državljaninom, povratak iseljenika i njihovih potomaka i drugo. Kako pojašnjavaju iz policije, hrvatsko državljanstvo "prirođenjem (naturalizacijom) može steći stranac koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, ako ispunjava pretpostavke propisane Zakonom o hrvatskom državljanstvu". Za takve osobe uvjet je prijavljeni boravak od osam godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i odobren status stranca na stalnom boravku, pri čemu se traži i prestanak stranog državljanstva, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja te poštivanje pravnog poretka Republike Hrvatske, podmirenje dospjelih javnih dugovanja i da ne postoje sigurnosne zapreke za primitak u hrvatsko državljanstvo.

Hrvatsko državljanstvo moguće je steći i uz povoljnije zakonske uvjete i to ako je osoba rođena na području RH te ako živi u Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak, uz otpust iz stranog državljanstva. Povoljnije uvjete ima i stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom ako živi u RH i ima odobren stalni boravak, potom iseljenici i njihovi potomci i osobe koje su u braku s njima, stranac čiji je primitak u interesu RH uz obrazloženo mišljenje nadležnog ministarstva, maloljetno dijete čiji jedan odnosno oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, potom osoba otpuštena iz hrvatskog državljanstva ako živi i ima odobren boravak u RH te pripadnici hrvatskog naroda koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Za one koji žele državljanstvo obvezna je provjera poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja. U Pravilniku o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva je 110 pitanja na temelju kojih se provodi provjera znanja potencijalnih državljana.

Službena osoba nasumično odabire 15 pitanja iz različitih područja, a podnositelj zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva popunjava upitnik samostalno. Ispit traje 60 minuta i provodi se pred službenikom policijske uprave ili policijske postaje. Službena osoba odmah ocjenjuje popunjeni upitnik i obavještava podnositelja je li dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja. Smatra se da je stranac zadovoljio kriterije ako točno odgovori na najmanje 10 pitanja.

Nakon što osoba stekne hrvatsko državljanstvo, izdaje se nalog za njezin upis u knjigu hrvatskih državljana. "Osoba koja je upisana u knjigu državljana Republike Hrvatske može zatražiti izdavanje domovnice u matičnom uredu, kao dokaza o hrvatskom državljanstvu", navodi Ministarstvo unutarnjih poslova. Dodaje i kako za osobe koje su primljene u hrvatsko državljanstvo policija ne vodi posebnu evidenciju o tome ostaju li i dalje u Hrvatskoj.

{embed_infobox_gray}232206{/embed_infobox_gray}